Američki naučnici veruju da su blizu otkrića koje će obradovati mnoge sredovečnje muškarce – oni tvrde da su izolovali protein koji izaziva proređivanje kose i već rade na lekovima koji bi mogli potpuno da zaustave ili čak preokrenu ćelavost.
Istraživači sa Univerziteta Pensilvanija (Filadelfija, SAD) identifikovali su abnomarlno velike količine proteina PGD2 (Prostaglandin D2) u folikulima dlaka na delovima kože glave muškaraca koji su pogođeni androgenetskom alopecijom, tj. prirodnim proređivanjem kose.
Štaviše, eksperti veruju da će ovo otkriće dovesti do novih, veoma uspešnih tretmana urođene ćelavosti kod muškarasta.
Više od polovine muškaraca počinje da gubi kosu u srednjem dobu. Do 70. godine života, za čak 80 odsto muškaraca može da se kaže da imaju proređenu kosu. Najčešći uzrok ćelavosti je genetska predispozicija, tj. androgenetska alopecija.
Vezujući se za proteinski receptor GR44 u folikulima dlake, protein PGD2 uzrokuje njihovo sužavanje i posledično opadanje kose. Smatra se da je aktivnost ovog proteina uzrokovana genetskim okidačima, ali i da je pojačana usled lučenja testosterona (muškog hormona).
Otkrivši ovako konkretan biološki uzrok alopecije, naučnici sada imaju jasnu metu koju treba ciljaju novom generacijom medikamenata, pre svega kremama protiv ćelavosti.
„Sledeći korak bio bi da pronađemo sastojke koji će poremetiti ovaj receptor, ali i da saznamo da li se njegovim blokiranjem ćelavost može i preokrenuti, ili samo zaustaviti“, objašnjava Prof. Džordž Kostarelis, vodeći autor studije koja je objavljena u stručnom čaopisu Science Translational Medicine.
Zapravo, Kostarelis je objasnio da je već izolovano nekoliko sastojaka koji bi mogli da blokiraju pomenuti proteinski receptor, kao i da su klinička ispitivanja novih lekova već u toku.
Androgenetska alopecija je urođena i uzrokovana genetskom predispozicijom
Osim toga što žele da provere da li bi njima mogli ne samo da zaustave opadanje kose, već i da podstaknu njenu regeneraciju, rast novih dlaka, naučnici moraju da isključe svaku mogućnost da bi blokiranje pomenutog proteinskog receptora moglo da izazove neke druge, neželjene efekte.
U istraživanju tima iz Filadelfije učestvovalo je ukupno 22 muškarca starosti između 40 i 65 godina, koji su bili podvrgnuti tretmanu presađivanja kose. Laboratorijski nalazi, međutim, nisu rađeni samo sa ljudskim tkivom, već su potvrđeni i eksperimentima na laboratorijskim miševima.
(Bol.rs)