Rak bubrega je maligna bolest koja zahvata organe koji u našem telu obavljaju veoma važne funkcije.
Najčešća oboljenja bubrega izazivaju infekcije, poremećaj protoka krvi kroz njih (ishemija), hipertenzija, trovanja, autoimune bolesti, genetska i metabolička oboljenja, ali se prema statistikama sve češće javlja i karcinom.
Rak bubrega postaje sve češći iz nekoliko razloga:
Povećana dijagnoza:
Napredak u medicinskoj tehnologiji i veći nivo svijesti o značaju redovnih pregleda doprinose ranijoj dijagnozi raka bubrega.
To znači da se više slučajeva otkriva u ranim stadijumima bolesti.
Povećana upotreba dijagnostičkih metoda:
Korišćenje dijagnostičkih metoda kao što su CT skeniranje, MRI i ultrazvuk omogućava brže otkrivanje tumora bubrega.
Povećana stopa gojaznosti:
Gojaznost je faktor rizika za razvoj raka bubrega. Porast stope gojaznosti u mnogim društvima može doprinijeti povećanju broja slučajeva raka bubrega.
Povećana stopa pušenja:
Pušenje je takođe faktor rizika za rak bubrega, a ako se pušenje ne smanjuje ili povećava u nekim regionima, to može povećati broj slučajeva raka bubrega.
Starija populacija:
Kako se globalno stanovništvo stari, povećava se i rizik od raka bubrega, s obzirom na to da je starija populacija podložnija raznim oblicima raka.
Genetski faktori:
Određene nasljedne predispozicije mogu povećati rizik od razvoja raka bubrega, a ako se te predispozicije prenose sa generacije na generaciju, to može doprineti povećanju incidencije raka bubrega.
Kontaminacija životne sredine:
Izloženost hemikalijama i otrovima u životnoj sredini može povećati rizik od razvoja raka bubrega.
Društveni faktori:
Socioekonomski faktori i pristup zdravstvenoj zaštiti mogu uticati na stopu dijagnoze i lečenja raka bubrega.
Važno je napomenuti da su neki od ovih faktora, kao što su genetske predispozicije i faktori životne sredine, van naše kontrole. Međutim, možemo smanjiti rizik od raka bubrega održavanjem zdravog načina života, uključujući kontrolu telesne težine, prestanak pušenja i redovne lekarske preglede kako bi se bolest otkrila u ranim stadijumima kada je lakše lečiti.
Rak bubrega i najčešći simptomi
Rak bubrega u početnim fazama često ne izaziva simptome, što ga čini teškim za dijagnozu u ranim stadijumima.
Međutim, kako se tumor razvija, mogu se pojaviti različiti simptomi. Evo nekoliko najčešćih simptoma raka bubrega:
Krv u urinu (hematurija):
Ovo je često prvi i najuočljiviji simptom raka bubrega. Krv u urinu može biti vidljiva golim okom ili se može otkriti samo mikroskopski prilikom analize urina.
Bol u donjem delu leđa:
Bol u boku ili donjem delu leđa, obično na strani gde se nalazi zahvaćeni bubreg, može biti znak raka bubrega. Ova bol može biti konstantna ili povremena.
Masa ili kvržica u trbuhu:
U nekim slučajevima, tumor bubrega može biti dovoljno velik da se oseti kao masa ili kvržica u trbuhu.
Gubitak težine bez očiglednog razloga:
Neočekivan gubitak težine može biti simptom raka bubrega, posebno ako je prisutan zajedno sa drugim simptomima.
Zamor:
Osjećaj umora koji ne prolazi može biti simptom raka bubrega, ali je nespecifičan i može se pojaviti i kod drugih stanja.
Povišen krvni pritisak (hipertenzija):
Rak bubrega može uticati na funkciju bubrega, što može dovesti do povišenja krvnog pritiska.
Važno je napomenuti da ovi simptomi nisu specifični samo za rak bubrega i mogu se javiti iz različitih razloga.
Ako primetite bilo koji od ovih simptoma, posebno ako traju duže ili se pogoršavaju, važno je da se obratite lekaru.
Rano otkrivanje raka bubrega može povećati šanse za uspešno lečenje. Lekar će obaviti niz testova i pregleda kako bi postavio tačnu dijagnozu i odredio najbolji plan lečenja.
Zašto nastaje rak bubrega i koji su najvažniji faktori rizika
Nije jasno šta tačno uzrokuje karcinome bubrega, odnosno, postoji li razlika u odnosu na ostale maligne bolesti i njihov mehanizam nastanka. Poznato je da rak bubrega počinje da se razvija kada pojedine ćelije bubrega razviju promene (mutacije) u svojoj DNK. DNK ćelije sadrži uputstva koja ćeliji „govore“ kako da funkcioniše.
Promene utiču na to da ćelije rastu i brzo se dele, a akumulirane abnormalne ćelije formiraju tumor koji se može proširiti i izvan bubrega.
Neke ćelije se mogu proširiti (metastazirati) na udaljene delove tela. Faktori koji mogu povećati rizik od raka bubrega uključuju:
- godine života (viši rizik za obolevanje kako starimo)
- pušenje
- gojaznost
- visok krvni pritisak
- dugotrajno lečenje bubrežne insuficijencije (dijaliza)
- određeni nasledni sindromi (von Hipel-Lindauova bolest, Birt-Hogg-Dube sindrom, kompleks tuberozne skleroze, nasledni papilarni karcinom bubrega)
- porodična istorija raka bubrega.
Može li se rak bubrega prevenirati ili sprečiti
Preduzimanje određenih koraka za poboljšanje opšteg zdravstvenog stanja i promena životnih navika omože da pomogne u smanjenju rizika od raka bubrega.
Da biste smanjili rizik, pokušajte da:
- prekinete sa pušenjem cigareta i duvana
- održavate zdravu težinu, ako ste gojazni smanjite broj kalorija koje unosite i pokušajte da budete fizički aktivni većinu dana u nedelji
- kontrolišite krvni pritisak, a ako je visok, obavezno se pridržavajte propisane terapije; vežbajte i promenite navike u ishrani; ako pritisak ne reaguje na terapiju, neka je doktor promeni.