Vitamin C učestvuje u proizvodnji hormona sreće koji pomaže dobro raspoloženje.
Ova važna materija čini slobodne radikale neškodljivim. To su agresivne kombinacije kiseonika koje svakodnevno nastaju u telu i koje su glavni uzročnik starenja.
Najbolji izvori vitamina su voće i povrće.
Pri tome ne morate uopšte da tragate za egzotičnim i citrusnim voćem. Da biste uneli preporučenih 100 militgrama, pojedite punu šaku crnih ribizli i porciju spanaća. I paprika, zova, brokoli ili druge kupusne vrste daju potrebnu dnevnu porciju.
Apsolutni pobednik je australijska zelena šljiva sa oko 3.100 mg. Međutim, i “obične” biljke iz naših bašti predstavljaju odlične izvore C vitamina. Evo pregleda najbogatijih:
-
- Šipak: 1.250 mg
- Pasji trn: 700 mg
- Crna zova: 260 mg
- Mirođija: do 210 mg
- Peršun: 160 mg
- Kupus: 150 mg
- Brokoli: 115 mg
- Crvena paprika: 110 mg
- Komorač: 95 mg
- Spanać: 90 mg
- Jagode: 80 mg
- Limun: 50 mg
- Crveni kupus: 50 mg
- Pomorandža i limun: 50 mg
- Zelena ljuta paprika: 244 mg
- Karfiol: 80 mg
- Kelj: 59 mg
Vitamin C je antistres vitamin
Da vitamin C ima antistresno delovanje prvi je otkrio dvostruki nobelovac Linus Pauling, američki hemičar i biohemičar. Prema njegovim istraživanjima, terapija povećanim unosom ovog vitamina pomaže kod smanjenja stresa i stabilizacije hormona.
Danas se zna da vitamin C poboljšava raspoloženje i utiče na smanjenje anksioznosti.
Kako to tačno vitamin C pomaže?
U situacijama kada se u organizmu nalazi velika količina bakterijskih toksina, količina vitamina C opada u kori nadbubrežne žlezde, koja je druga po redu po visini koncentracije ovog vitamina.
Nadbubrežna žlezda proizvodi kortizol, hormon koji nadzire glad, varenje, krvni pritisak, budnost i san, i fizičku aktivnost. Kada je nivo vitamina C smanjen, normalno reagovanje nadbubrežne žlezde je poremećeno, te je i nivo lučenja kortizola poremećeno.
Vitamin C pomaže normalizaciji nivoa ovog hormona koji se oslobađa prilikom stresa i koji uzrokuje mnoge zdravstvene probleme, podstičući smanjenje proizvodnje kortizola.
Stres, i psihički i fizički, iscrpljuju vitamin iz žlezde, koji se onda crpi iz ostalih skladišta u telu. Da bi se održavalo normalno funkcionisanje nadbubrežne žlezde, potrebno je održavati optimalnu vrednost nivoa vitamina C.
Vitamin C je osnovni sastojak za zdravu kožu
Vitamin C pomaže pri stvaranju i održavanju kolagena – proteina koji je neophodan za regeneraciju tkiva, za zdrave i jake kosti i zube, i zdravu kožu.
Ovaj lepljivi, vlaknasti protein održava i osigurava strukturu vezivnih tkiva, neophodnih za rast i zdravlje kostiju, kože i tetiva ali i za formiranje krvnih sudova. Koža je, kao što znamo, prva zaštita organizma od bakterija i virusa.
Tako vitamin C doprinosi da koža bude zdravija, dok sprečava i pojavu bora. Na isti način čuva i štiti kosu – pa zato, hranite i kosu i kožu iznutra.
Vitamin C štiti oči
Vitamin C, pored toga što pomaže regeneraciji vitamina E, jača krvne sudove oka jer povećava protok krvi do očiju, održavajući sočiva zdravim i čistim. Na taj način on pomaže u borbi protiv katarakte i smanjuje rizik od pojave iste.
Takođe, kako pomaže da se spreči formiranje slobodnih radikala (toksičnih molekula kiseonika) i da nastane oksidativni stres, vitamin C usporava degenerativne procese u retini oka.
Oksidativni stres na mnogo načina šteti našem organizmu jer utiče i na nastanak brojnih oboljenja. Vitamin C se u borbi protiv oštećenja i oboljenja oka pokazuje kao snažan saveznik.
Vitamin C sagoreva masti
Vitamin C je važan faktor u sagorevanju masti bilo da se borite sa omraženim masnim naslagama na bokovima, zadnjici, ili stomaku ili sa nataloženim mastima po krvnim sudovima, koje povećavaju rizik od infarkta. Kako?
Ključnu ulogu u sagorevanju materije igra karnitin, belančevina koja se pomoću vitamina C stvara u jetri od aminokiselina metionina i lizina. Vitamin C pomaže stvaranju karnitina koji prenosi masne kiseline u ćelije gde se mogu iskoristiti za sagorevanje materije. Ovako se uz pomoć vitamina C, masnoće u telu pretvaraju u pogonsko gorivo.