Daltonizam, takođe poznat kao daltonizam, je genetski uslovljeno stanje koje utiče na percepciju boja.
Ljudi sa daltonizmom ne mogu da razlikuju određene boje, posebno crvenu i zelenu, ili uopšte imaju poteškoća da razlikuju boje.
Tipično, ova stanja pogađaju muškarce češće nego žene jer se genetski prenose na Ks hromozomu.
Najčešći oblik daltonizma je protanopija, koja izaziva poteškoće u razlikovanju crvene i zelene boje, dok je deuteranopija drugi najčešći oblik i takođe utiče na percepciju crvene i zelene boje.
Iako slepilo za boje nije ozbiljno medicinsko stanje, može uticati na sposobnost osobe da obavlja određene zadatke, kao što je čitanje saobraćajnih signala ili razlikovanje boja u umetničkim delima.
Koji su uzroci daltonizma?
Nasledni daltonizam
Daltonizam je najčešće urođen odnosno nasljedan i javlja se najčešće kod muškog pola. Statistika kaže da se ova očna mana javlja kod oko 8% muškaraca i manje od 1% žena.
Kod muškaraca je poremećaj 16 puta učestaliji nego kod žena što se objašnjava polnim načinom nasleđivanja.
Žene poseduju XX genotip, a muškarci XY. Genetska anomalija se krije na x hromozomu. Budući da je X vezano nasleđivanje kod ove bolesti, muškarci uvek obolijevaju, za razliku od žena koje mogu biti samo prenosioci bez pojave simptoma.
Dakle,u spoju žene daltoniste i zdravog muškarca sinovi će po pravilu naslijediti ovaj poremećaj, a ćerke će samo biti prenosioci, a u spoju muškarca daltoniste i zdrave žene, sva djeca će imati zdrav vid.
Stečeni daltonizam
U nekim slučajevima, osoba može imati stečeno neraspoznavanje boja usljed bolesti oka kao što su glaukom, makularna degeneracija, katarakta ili dijabetička retinopatija.
Proces starenja takođe može izazvati blagi oblik daltonizma kao i povrede oka i neželjeni efekti nekih ljekova kao npr. lijeka tiagabina kao i bolesti kao što su parkinsonova bolest i leberova nasljedna optička retinopatija.
Katarakta
Zamućenje očnog sočiva koje uzrokuje katarakta (očna mrena) može pogoršati viđenje boja i učiniti da se boje čine blijedjima. Nasreću, operacija katarakte može obnoviti jasan vid boja tako da se prirodno zamućeno sočivo zamijeni sa vještačkim intraokularnim sočivom. Više o katarakti pročitajte ovde.
Parkinsonova bolest
Pošto je Parkinsonova bolest neurološki poremećaj, nervne ćelije osjetljive na svjetlost u mrežnjači, gdje se odvija vidni proces, mogu biti oštećene ili ne mogu funkcionisati na pravilan način.
Lek tiagabin koji se koristi u lečenju epilepsije
Za antiepileptik poznat kao tiagabin se pokazalo da smanjuje sposobnost prepoznavanja boja kod oko 41% osoba koje uzimaju taj lijek, ali bez dugoročnih posljedica.
Leberova nasljedna optička neuropatija
Prevladava kod muškaraca. Može se pojaviti i kod osoba koje nemaju nikakve druge simptome osim određenog stupnja poremećaja prepoznavanja boja. Nemogućnost prepoznavanja crvene i zelene boje je glavni simptom spomenute neuropatije.
Simptomi i oblici daltonizma
U modernoj medicini poznata su tri tipa daltonizma:
Protanopija – pacijent ne prepoznaje crvenu boju:
Deuteranopija – pacijent ne prepoznaje zelenu boju
Tritanopija – pacijent ne prepoznaje plavu boju
Ukoliko sumnjate da ste daltonista:
Ako ste primijetili da imate problema sa raspoznavanjem boja, a ranije ste mogli normalno vidjeti, obavezno pođite kod oftalmologa. Iznenadni ili postepeni gubitak sposobnosti raspoznavanja boja može biti indikator mnogih drugih zdravstvenih problema, kao što je mrena na oku, parkinsonova bolest ili leberova nasljedna optička neuropatija.
Testom za otkrivanje i kvalifikaciju daltonizma možete utvrditi kakvu vrstu poremećaja prepoznavanja boja imate.
Da li postoji lek protiv daltonizma?
Urođeni daltonizam se ne može ispraviti.
Neki stečeni oblici ove bolesti se mogu tretirati, u zavisnosti od toga koji je uzrok.
U slučaju da katarakta uzrokuje probleme neraspoznavanje boja, operacija može vratiti normalan vid i omogućiti razlikovanje boja.
Postoje moderni tipovi stakala za naočare koja imaju specijalne slojeve.
Sloj je tako konstruisan, da mijenja spektar bijele svjetlosti prilikom prelaska, i kod daltonista izaziva sličan nadražaj kao kod osoba sa pravilnim razlikovanjem boja.
Prilikom konstruisanja sloja potrebno je obratiti pažnju da on ispoljava svoje delovanje na srednjim talasnim dužinama (crveno-zelena), gde se nepravilnost javlja, a da pritom na kratkim talasnim dužinama (plava), ima što manji uticaj.
Sa korektivnim sočivima se postiže da osobe koje boluju od daltonizma uočavaju i nijanse koje ranije nisu.
Drugi lijek koji liječi samu bolest ne postoji.