Seboroični dermatitis-Simptomi i lečenje

Dermatitis seborrhoica (seboroični dermatitis) je  oboljenje koje se obično javlja u 3. i 4. deceniji života i to češće kod muškaraca nego kod žena.

io

U opštoj populaciji 2-5% ljudi ima DS. U detinjstvu se DS ne javlja, sem u prva dva meseca postnatalno, kada se sebum luči pod dejstvom preostalih majčinih androgena (dermatitis seborrhoica infan­tum). Međutim, nisu usaglašeni stavovi da li se DS infantum nalazi u etiopatogenetskoj vezi sa adultnom formom oboljenja.

Predilekciona mesta su kapilicijum, predeo obrva, čelo, nazolabijalne bra­zde, spoljašnji usni kanal, retroaurikularne brazde, prestemalni i interskapulami predeo. U ovim zonama se vidi nejasno ograničeni, bledi eritem sa žućkasto-be-ličastom skvamom masnog izgleda, a mo­gu se formirati i jasno ograničeni ovalni i/ili figurovani eritematozni plakovi.

U kapilicijumu, skvama može imati pitirijaziformni ili psorijaziformni izgled, a promené su jasno ograničene prema čelu (»Corona seborrhoica«); Ukoliko nedostaje eritem, a postoji samo pitirija­ziformna, neadherentna skvama – »perut« – govori se o pityriasis sicca capitis, koja se smatra za neinflamatorau varijan­tu seboroičnog dermatitisa.

Mogu se javiti i promené lokalizova-ne u pregibima: aksilarno, submamarno i u pregibima trbuha kod gojaznih osoba, kao i perianalno. U tim zonama postoji relativno jasno ograničen eritem sjajne površine, bez klinički izražene skvame.

Blepharitis seborrhoica označava eritem ivica očnih kapaka sa izraženom sitnom žućkastom skvamom ili krusto-skvamom.

DS je često praćen pruritusom, na­ročito u kapilicijumu. Promene se mogu sekundarno impetiginizovati (dermati­tis coccica in seborrhoico) kada postoje i izražene žućkaste krusto-skvame.

Kod pacijenata sa AIDS-om, vrlo je česta pojava diseminovanih/generalizo-vanih oblika DS, obično rezistentnih na standardnu terapija

DS ima hronični i recidivirajući tok. Preko leta, kada je solarna radijacija in­tenzivnija, promené se najčešće pobolj­šavaju ili povlače.

Lečenje

U lokalnoj terapiji se koriste imidazolski preparati (ketokonazol u obliku krema za kožu i šampona za kosu), a efikasan može biti i hidrokortizon 1% ili 2,5%, dva puta dnevno. Za kožu ne treba davati fluorisane kortikosteroidne pre­parate. Za pranje kose preporučuju se i šamponi sa cink piritionom, selçnijum sulfidom ili derivatima katrana Za kapi­licijum se u kraćem periodu mogu upotre-biti i gelovi ili losioni sa fluorisanim kor-tikosteroidom (fluocinolon acetonid).

Može se primeniti i kombinovana te­rapija antimikotici-kortikosteroidi. Uko­liko postoje znaci sekundarne infekcije, savetuje se topikalna i/ili sistemska te­rapija antibioticima.

Drugima se dopalo i ovo:

Komentari
Loading...