INTERVJU: Prim. dr. Željko Ler, direktor Federalnog zavoda za javno zdravstvo, govori o mogućoj zarazi nakon poplava i kako se zaštititi.
Neophodno osigurati higijenski ispravnu vodu za piće [EPA]
Razgovarala: Ranka Rakić
- S obzirom na to da je vanredno stanje uzrokovano velikim poplavama koje su pogodile BiH I Srbiju, zbog čega je u većini gradova proglašeno stanje prirodne nesreće usled čega, kako upozoravaju stručnjaci, preti opasnost od zaraza i pojave različitih zaraznih bolesti, je li Federalni zavod za javno zdravstvo u BiH eventualno izdao neke preporuke stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji?
– Federalni zavod za javno zdravstvo doneo je preporuke vezane za zaštitu stanovništva poplavljenih područja i one su objavljene na našoj web-stranici.
- Na šta se one odnose i o kakvim je preporukama reč?
– Prvenstveno na obezbeđenje higijenski ispravne vode za piće. Stav je da su vodovodni objekti na područjima zahvaćenim poplavama kompromitirani u smislu prodora površinskih voda i sadržaja kanalizacione mreže, te se voda iz takvih objekata smatra sekundarnim zagađenjem.
- Na koji način se građani, posebno najugroženije stanovništvo koje je direktno pogođeno poplavama, može zaštititi od zaraze?
– Osnovna pretnja su hidro epidemije akutnih crevnih zaraznih obolenja. Iz tog razloga se i naglašava neophodnost snabdevanja higijenski ispravnom vodom, na način da se takva dostavlja na ugrožena područja (flaširana, u cisternama) ili da se voda iz dostupnih vodovodnih objekata dezinfikuje (prokuvavanjem u trajanju od 5 minuta nakon ključanja ili hemijskim sredstvima na bazi hlora – pouzdanim se pokazao Izosan G granulat).
- Ima li Zavod ikakve povratne informacije sa terena? Kakva je trenutna epidemiološka situacija?
– Nemamo dojava o epidemijskoj pojavi akutnih zaraznih obolenja, ali epidemiološku situaciju ocenjujemo nesigurnom, sa tendencijom pogoršanja ka nepovoljnoj. Tek sa povlačenjem vode sa poplavljenih područja porast će rizik od hidro i kontaknih (fekalno-oralnih po tipu prenosa) epidemija akutnih crevnih zaraznih bolesti.
- Možete li nam reći od kojih se zaraznih bolesti najviše strahuje? Kakvi su najčešći simptomi tih obolenja? Na šta posebno treba obratiti pažnju kako bi se preventirala njihova pojava?
– Simptomatologija akutnih crevnih zaraznih obolenja koja se u ovom trenutku može očekivati je karakterizovana opštim infektivnim sindromom (povišena telesna temperatura, opšta slabost i malaksalost) te bolovima u stomaku, nadutošću, retkim stolicama, a neretko (zavisno od uzročnika) i osipom po telu, poremećajima svesti (trbušni tifus), pojavom tamnog urina i žutilom beonjača (kod zarazne žutice). U svakom slučaju, pojava i intenziviranje navedenih simptoma i znakova bolesti zahteva neizostavno obraćanje za lekarsku pomoć i nadzor, a u težim slučajevima i hospitalni tretman.
Izvor: Al Jazeera
Mere za zaštitu
Poplave s kojima se trenutno suočavamo nose niz opasnosti usled oštećenja vodovodnih i kanalizacijskih cevi, prekida vodosnabdevanja i dispozicije otpadnih materija, izlivanja kanalizacije, oštećenja električnih vodova, prekinutih plinskih vodova, povećane opasnosti od ozleđivanja, saopštio je Federalni zavod za javno zdravstvo, koji je obavio mere za zaštitu Posebno su ugrožene tzv. vulnerabilne grupe, kao što su deca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi, te skrećemo pažnju na sprovođenje mera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mere koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mesta stanovanja.
U poplavljenim područjima rizik od zagađenja vode za piće je povećan, te vodu sa slavine ne treba piti dok se ne dobiju pouzdani dokazi da je sigurna za konzumaciju. Do tada je treba piti prokuvanu, dezinfikovanu ili flaširanu. Prokuvavanje vode treba vršiti tako da se nakon što proključa pusti da ključa najmanje jedan minut, kako bi se uništili uzročnici bolesti. Ako je voda zamućena, ne sme se piti.
Često pranje ruku
Prokuvavanje i dezinfekcija ne otklanjaju zagađenja uzrokovana hemikalijama, te se takva voda ne sme koristiti. Kada je reč o dezinfekciji vode za piće neophodno je da se ona obavi prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcijskog sredstva. U slučaju nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcijskog sredstva potrebno se obratiti ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno ili dobijeno.
Kada su u pitanju deca koja se hrane zamenama za majčino mleko, odnosno hranom koju treba pripremati s vodom, koristiti isključivo prokuvanu vodu, i prema navedenim uputstvima. Ako voda nije prokuvana ili dezinfikovana, ne sme se upotrebljavati ni za pranje sudova, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.
Lična higijena je u krizinim situacijama posebno važna. Po savetu lekara prvenstveno je važno često pranje ruku uz upotrebu sapuna (nakon čišćenja poplavnog otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt sa poplavnom ili kanalizacijskom vodom), a pri tome posebno nadzirati održavanje higijene ruku dece. Nakon povratka u kuće, pored mera zaštite koje su se sprovodile za vreme poplave, potrebno je sprovesti i mere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom. Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji, zatim prijaviti eventualna oštećenja gasovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.
Neophodno je da kvalifikovani stručnjaci pregledaju instalacije za dostavu gasa i električne energije. Osim toga neophodno je izbegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području. Od komunalnih preduzeća potrebno je tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacijskog sistema.
Javljanje lekaru
Zbog mogućnosti mešanja sa kanalizacijskom vodom obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom, uz obavezno korišćenje gumenih rukavica) i dezinfikovanje zidova i podova prostorija u koje je dospela voda za vreme poplave. Zagađene predmete i materijale, koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati, potrebno je baciti. Izuzetno je važno pranje odeće i čišćenje obuće, zatim pranje i dezinfikovanje dečijih igračaka, bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom.
Takođe, potrebno je čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom, zatim čišćenje radnih stolova i pribora za jelo i kuvanje. Važno je i kontrolisano koristiti sredstva za uništavanje insekata i glodara (držati van domašaja dece) i strogo se pridržavati uputstava za upotrebu. Zbog povreda koje su veoma česte u poplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se sprečila infekcija. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a lekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscedak na rani.
U slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature i sl. potrebno je javiti se nadležnom lekaru.
[dfads params=’groups=455&limit=1&orderby=random’]