U Beogradu je voda ispravana za piće ali u mnogim poplavljenim mestima nije. Uporedo s tim idu i medijske spekulacije o ispravnosti vode. Zato raste potrošnja flaširane vode, i tamo gde je to potrebno i tamo gde nije. Iz Instituta za javno zdravlje “Batut” kažu da još nije registrovano povećano obolevanje od crevnih zaraznih bolesti, ali da rizik zbog poplava postoji.
U Obrenovcu, Lazarevcu i Smederevskoj Palanci nema, ni struje, ni vode, ali se spisak tu ne završava. Tamo gde mogu, građani masovno kupuju flaširanu vodu.
Iz Instituta za javno zdravlje “Batut” apeluju na građane da, ako su u mogućnosti, prate obaveštenja jer se situacija menja iz časa u čas. Negiraju medijska nagađanja i naglašavaju da je voda u Beogradu ispravna za piće.
Vode ima previše, ali one za piće premalo. Smederavska Palanka, Obrenovac i Lazarevac su u kolapsu, bez struje i sa poplavljenim ili isključenim postrojenjima za vodu.
Zabrana upotrebe vode je na snazi i u Koceljevi, Vladimircu i Bogatiću, Sokobanji, Ćupriji, Paraćinu, Ubu i Mionici, Kučevu, Petrovcu, Žagubici, Trsteniku, Ušću, Kniću i Rači, Svrljigu i Ražnju, Grdelici.
Zbog pucanja cevi, ili isključenja struje, prekinuto je snabdevanje u Krupnju, Ljuboviji, Depotovcu i Svilajncu, Lajkovcu i Ljigu, okolini Valjeva, naseljima na obodu Beograda. U gradu, voda je ispravna za piće. Međutim, sa povlačenjem vode, počinju još veće muke, jer voda, osim vlage, ostavlja mulj i sve što je sa sobom donela.
“Ljudi ne smeju da piju vodu iz bunara u Lazarevcu i okolini. Životinje mogu, ali ljudi ne smeju da koriste tu vodu ni za kuvanje jer u seoskim uslovima često postoji mogućnost da se tom vodom kuva”, kaže načelnica Epidemiološke službe Lazarevca Verica Đokić.
Iz Instituta za javno zdravlje “Batut” kažu da još nije registrovano povećano obolevanje od crevnih zaraznih bolesti, ali da rizik zbog poplava postoji. Jedna od mera je, kako navode, uvođenje alert sistema, što znači da će se u domovima zdralja pomno pratiti svako oboljenje kako bi se sprečilo širenje eventualne zaraze.
“Svakako da rizik postoji s obzirom da se poplavni talas meša sa kanalizacijom, pa tu dolazi do zagađenja bakterijama koji su indikatori fekalnih zagađenja, prisutna su različita fizička zagađenja u vodi, tako da to može da dovede do zagađenja mreže i onda su preporuke da se voda bilo kog zamućenja ili promene boje nikako ne koristi ni za piće ni za pripremu namirnica ni za ličnu higijenu”, kaže Jovana Grgić, epidemiolog iz Instituta “Batut”
Iz tog Instituta upozoravaju da je hrana koja je došla u kontakt sa plavnim talasom nebezbedna, čak iako se prokuva i da je ne treba koristi. Poručuju da su svi pod rizikom, pogotovo osobe sa slabim iminutetom.
Period inkubacije je nekoliko dana. Preventivno, savetuje se pranje ruku i pažnja pri pripremanju hrane.
Pripremila Milica Jevtić/INSTITUT BATUT