Svi znamo da je pušenje štetno po zdravlje. Ali, koliko je u stvari štetno? Odgovor je zastrašujući i od vitalnog značaja. Međutim, svi isto tako znaju nekoga ko je pušio tokom celog odraslog života, nikad nije dobio karcinom pluća ili bolest disajnih organa bilo koje vrste i živeo do duboko u starost. Džordž Berns, čuveni komičar, koji je živeo 100 godina, često je govorio sledeće: ,,Pušim deset do petnest cigareta dnevno. U mojim godinama moram nešto da radim.’’
Međutim, ovo su retki izuzeci i svakako nisu pravilo. Važno je znati da pušači u proseku umiru dvanaest godina ranije od nepušača. Dvanaest godina! To je više od jedne decenije! To znači da je život pušača više od dest odsto kraći nego život nepušača. To su velike brojke.
Da li ovo samo govori strah ili ima i dokaza? Ima. Podaci su tu i veoma su jasni.
Nijedan drugi uzrok preventabilne bolesti ili smrti nije važan kao pušenje. Ovo je jasna poruka dve nove studije koje su ispitivale ukupni uticaj pušenja na veoma velikom uzorku Amerikanaca. Studije, koje su sproveli Dža sa kolegama i Tune sa kolegama, objavljene su u časopisu New England Journal of Medicine od 24. januara 2013. One potvrđuju prethodne studije koje su došle do sličnih zaključaka na osnovu manjeg broja praćenih pojedinaca.
Evo nekih činjenica. Prema Nacionalnom institutu za istraživanje karcinoma (NCI), duvan je vodeći uzrok preventabilnih bolesti i smrti u Sjedinjenim Državama, a 2011. je zbeleženo da 19 odsto odraslih u SAD-u puši, što je više od 40 odsto manje nego pre nekoliko decenija. Fin napredak. Ali za one koji puše, bolesti koje vode do smrti su iste.
Stopa smrtnosti pušača je skoro 3 puta veća nego kod nepušača i skoro je jednaka između muškaraca i žena. Osobe koje puše imaju šest puta više šansi da dobiju srčani udar nego nepušači, a rizik raste sa brojem popušenih cigareta. Pušenje cigareta izaziva 443.000 smrti godišnje, uključujući 49.000 slučajeva smrti usled pasivnog pušenja.
Pušenje takođe izaziva najviše slučajeva hronične opstruktivne bolesti pluća. Karcinom pluća je vodeći uzrok smrti od karcinoma i među muškarcima i među ženama u Sjedinjenim Državama, a 90 odsto smrti od karcinoma pluća među muškarcima i oko 80 odsto karcinoma pluća među ženama izazvano je pušenjem u nekom trenutku života. Određene bolesti, kao što su ishemijske bolesti srca (srčani udari i povezane bolesti koronarnih arterija), moždani udar, hronična bolest pluća i karcinom pluća jasno su povezani sa pušenjem i uzrok su smrti kod oko 60% pušača u ovim studijama.
Pušenje izaziva ili stvara uslove za mnoge druge vrste karcinoma, uključujući karcinom grla, usta, nosne šupljine, jednjaka, želuca, pankreasa, bubrega, bešike i grlića materice i akutnu mijeloidnu leukemiju .
Šanse da će mlada osoba doživeti 80 godina iznosi oko 70 odsto za nepušače ali samo 35 odsto za pušače. Drugim rečima, pušač gubi oko 11 (žene) do 12 (muškarci) godina života u poređenju sa nepušačima. Tužna je činjenica da prema izveštaju Nacionalnog instituta za istraživanje karcinoma blizu 16 odsto srednjoškolaca puši.
tvojapluca.rs