Parkinsonova bolest je progresivno oboljenje koje podrazumeva postepeni gubitak nervnih ćelija u određenim delovima mozga, dovodeći do problema sa kontrolom pokreta i drugim simptomima koji se ne odnose na kretanje.
Parkinsonova bolest – prikaz
Parkinsonova bolest je dugotrajan i progresivan poremećaj mozga koji najčešće pogađa osobe preko 60 godina.1 Osobe sa Parkinsonovom bolešću imaju teškoće da kontrolišu pokrete tela, a simptomi se pogoršavaju kako bolest napreduje. Na kraju, Parkinsonova bolest narušava pacijentovu sposobnost da funkcioniše u svakodnevnim situacijama.
Simptomi Parkinsonove bolesti jesu posledica gubitka nervnih ćelija u mozgu, koje utiču na kontrolu pokreta i druge sfere, kao što su raspoloženje, spavanje i mišljenje. Tačan uzrok gubitka nervnih ćelija nije poznat, ali se veruje da uključuje kombinaciju genetskih, sredinskih faktora i faktora starenja.2
Simptomi
Klasični simptomi Parkinsonove bolesti, takozvani „motorni“ simptomi (koji su u vezi sa pokretom), obuhvataju: tremor, sporost pokreta, ukočenost mišića i probleme sa ravnotežom. Pored toga, česti su i nemotorni simptomi, na primer: depresija, demencija, bolovi, problemi sa spavanjem i disfunkcija autonomnih telesnih sistema (varenje, krvni pritisak itd.). Sve ovo značajno uvećava teret bolesti.
Parkinsonova bolest je progresivno oboljenje i s vremenom počinju da se pojavljuju novi simptomi, a postojeći polako postaju sve teži. Ipak, to nije terminalna bolest. Ljudi mogu živeti od 15 do 25 godina od momenta postavljanja dijagnoze, što je čini dugotrajnom (hroničnom) bolešću.3
Statistike
Parkinsonova bolest je jedno od najčešćih neuroloških poremećaja. U 2004. godini3 od ove je bolesti bolovalo približno 5,2 miliona muškaraca i žena širom sveta, sa 4 od 20 novoregistrovanih slučajeva godišnje, na 100.000 ljudi.4
Parkinsonova bolest se obično razvija kod ljudi u kasnim pedesetim i ranim šezdesetim godinama,1 iako se ređi oblici bolesti mogu razviti i pre četrdesete godine.5 Jedna studija u pet evropskih zemalja utvrdila je da 1,6% populacije od 65 godina i više ima Parkinsonovu bolest.6
Kako se rizik od razvoja Parkinsonove bolesti povećava sa godinama, činjenica da sve veći broj ljudi duže živi, znači da se povećava i ukupan broj obolelih od Parkinsonove bolesti.7
Dijagnostika i lečenje
Trenutno ne postoji lek za Parkinsonovu bolest, ali kada lekar postavi dijagnozu, u većini slučajeva moguće je efikasno tretirati simptome. Cilj terapije je da se kontrolišu i ublaže simptomi, kako bi ljudi mogli nastaviti da funkcionišu i uživaju u prihvatljivom kvalitetu života, što je duže moguće.
Terapija za Parkinsonovu bolest obično podrazumeva terapiju lekovima i u nekim slučajevima, operaciju. Pored toga, značajnu ulogu imaju fizičke vežbe, ishrana, komplementarne terapije, emocionalna podrška i bliske veze. Razumevanje Parkinsonove bolesti, koje se tiče nove situacije u životu i učenje da se prihvate novi ciljevi i izazovi, jeste gotovo podjednako važno kao i lečenje bolesti.
Osoba sa Parkinsonovom bolešću ne treba da se plaši da traži pomoć i važno je da dobije stručan medicinski savet.
Reference
1. Weintraub D, Comella CL, Horn S. Parkinson’s disease-Part 1: Pathophysiology, symptoms, burden, diagnosis, and assessment. Am J Manag Care. 2008; 14(2 Suppl):S40-8.
2. Schapira AHV The management of Parkinson’s disease – what is new? Eur J Neurol 2011;18(Suppl 1):1-2.
3. Poewe W, Mahlknecht The clinical progression of Parkinson’s disease. Park and Rel Dis 2009;15(Suppl 4):S28-S32.
4. de Lau LML, Breteler Monique MB. Epidemiology of Parkinson’s disease. Lancet Neurology, 2006;5(6):525-535.
5. Grimes DA. Parkinson’s disease: a guide to treatments, therapies and controlling symptoms. London: Constable & Robinson Ltd, 2004.
6. de Rijk MC, Tzourio C, Breteler MM, et al. Prevalence of parkinsonism and Parkinson’s disease in Europe: the EUROPARKINSON Collaborative Study. European Community Concerted Action on the Epidemiology of Parkinson’s disease. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1997; 62(1):10–15.
7. Dorsey ER, Constantinescu R, Thompson JP, Biglan KM, Holloway RG, Kieburtz K, Marshall FJ, Ravina BM, Schifitto G, Siderowf A, Tanner CM. Projected number of people with Parkinson disease in the most populous nations, 2005 through 2030 Neurology 2007;68(5):384-386.