Ovo su samo neki saveti koji vam mogu pomoći prilikom izbora hrane i njene pripreme.
Hrana koja sadrži veliku količinu prostih šecera (slatkiši, sokovi, gazirana pića i sl.) može brzo da podigne nivo šecera u krvi.
Što je hrana više prerađena brže raste i nivo šećera u krvi. Zato se svakog dana raznovrsno hranite konzumirajte integralne žitarice, povrće, voće, mlečne proizvode sa malo masnoće i posno meso.
Veoma je bitno da nivo šećera u krvi ima određenu zdravu vrednost tokom celog dana. Vreme uzimanja hrane je vrlo važno za kontrolu šećera pa se zato trudite da svakoga dana jedete u isto vreme i da ne preskačete obroke. Ako se jedne večeri počastite obilnim, gurmanskim obrokom a sledeće veče pojedete tek par zalogaja vrednosti šećera u krvi mogu drastično varirati.
Koju količinu hrane bi trebalo dnevno da pojedete zavisi od pola, nivoa fizičke aktivnosti i telesne mase. Ukoliko ste gojazni i morate da smršate, smanjićete ukupan dnevni unos kako bi izgubili na težini i, što je bitnije, izgubili koji centimetar u struku (osoba sa obimom struka preko 100 cm ima mnogo veće šanse da oboli od dijabetesa).
Istraživanja su pokazala da mediteranska ishrana koja obiluje povrćem, voćem, ribom, vlaknima i nezasićenim mastima smanjuje rizik za nastanak dijabetesa tipa 2.
Glavni sastojak mediteranskog načina ishrane, maslinovo ulje, poboljšava kontrolu nivoa šećera u krvi i redukuje upale, važne činioce u razvoju dijabetesa tipa 2.
Zabranjena hrana
Verovatno su vam objasnili da, pošto ste dijabetičar, ne smete pojesti ni kockicu šećera. Iako se mnogi doktori i dalje drže ovih zabrana, većina shvata da prosečna osoba danas živi u realnom okruženju u kojem će verovatno povremeno dopustiti sebi da se počasti slatkim zalogajem.
Uvek imajte ovo na umu:
- Ukoliko ste u toku dana pojeli parče torte, keks ili neku drugu poslasticu tog dana nemojte pojesti planiranu količinu skrobnog povrća ili hranu bogatu ugljenim hidratima (na primer krompir, kukuruz, sočivo ili pasulj).
- Steknite naviku da čitate deklaracije i proveravate količinu ugljenih hidrata. Oznaka bez šećera uglavnom ne znači i bez ugljenih hidrata. Kada kupujete hranu koja je bez šećera, proverite količinu ugljenih hidrata u njoj, ako je manja nego u onoj koja nema oznaku bez šećera, možete je kupiti. Ako je razlika u ugljenim hidratima vrlo mala, izbor napravite na osnovu ukusa i cene koju ste u mogućnosti da platite.
- Oznaka da je proizvod bez dodatog šećera znači da dotična hrana ne sadrži nijedan oblik šećera koji je dodat prilikom proizvodnje ili pakovanja hrane, kao i da ne sadrži sastojke koji su bogati šećerima. Ipak, takvi proizvodi mogu sadržati veliku količinu ugljenih hidrata pa zato još jednom pročitajte deklaraciju na proizvodu!
Dozvoljena vrsta hrane
ŽITARICE, PASULJ I SKROBNO POVRĆE
Birajte žitarice celog zrna, kao što su raženi hleb, integralni pirinač, kukuruzne tortilje, krompir, grašak, boranija i pasulj kao dobar izvor vlakana.
POVRĆE
Birajte sveže ili zamrznuto povrće bez dodatih sosova, masnoća ili soli. Uvek dajte prednost tamno zelenom ili narandžastom povrću kao što su spanać, brokoli, šargarepa, paprika.
VOĆE
Kada se dvoumite između sokova i svežeg voća, izaberite voće jer sadrži vlakna. Jedite citruse – pomorandže, grejpfrut ili mandarine. Birajte sokove bez dodatih zaslađivača.
MESO I DRUGE BELANČEVINE
Jedite ribu najmanje dva puta nedeljno, živinsko meso (bez masnoća – znači kožica i iznutrica) i vodite računa o pripremi. Kuvajte, pecite ili dinstajte na vodi.
MLEKO
Konzumirajte mleko ili jogurt sa što manje ili bez masnoće.
MASTI, SLATKIŠI I ALKOHOL
Smanjite količinu putera i sireva u ishrani. Poslasticama odolevajte što češće jer su bogate masnoćama i šećerom. Ukoliko odlučite da konzumirate alkohol, što se inače ne preporučuje, neka to bude uz obrok. Dnevni unos mora biti ograničen na 1 piće ili manje za žene, odnosno 2 pića ili manje za muškarce.