Kako bi izbegli šećer, mnogi stoga koriste veštačke zaslađivače bez kalorija.
Veštački zaslađivači dodaju sladak ukus bez štetnih učinaka, ili se barem tako mislilo. Samo u SAD više od 40 posto odraslih i oko četvrtina dece koriste veštačke zaslađivače. Ali istraživanja su pokazala da podjednako mogu prouzrokovati nastanak dijabetesa i razvoj gojaznosti, a nova studija utvrdila je i da imaju učinka na metabolizam. Naime, samo ukus nečeg slatkog može promeniti nivo glukoze u krvi.
Nutricionistkinja M. Yanina Pepino na Univerziteta Ilinois u Čikagu voditeljka je istraživanja koje je objavio časopis Nutrients. Ona i kolege su istraživali kako veštački zaslađivač sukraloza deluje na metabolički odgovor ljudi s umerenom telesnom težinom u odnosu na one koji se bore s gojaznošću.
Testiranje učinka sukraloze na metabolizam
Kako bi proverili učinke, zamolili su 21 učesnika da naprave tzv. OGTT tj. oralni glukoza tolerans test. Među učesnicima bilo je 10 ljudi normalne telesne težine te 11 gojaznih. Niko od njih nije bolovao od dijabetesa niti je redovno konzumirao zaslađivače. Učesnici su najpre OGTT radili nakon što su popili destilovanu vodu.
Nakon nedelju dana pili su destilovanu vodu u kojoj je bilo 48 grama sukraloze po učesniku, što je ekvivalent tipičnoj limenci zaslađenog napitka. Na kraju, treći test uključivao je probavanje iste količine sukraloze pet sekundi, ali nisu progutali gutljaj napitka. Zatim su radili OGTT nakon što su popili otopinu koja je sadržavala 75 grama glukoze. Učesnicima su vadili krv u razmacima od 10 minuta tokom 40 minuta pre i nakon konzumacije zaslađivača te 60 minuta nakon što su popili glukozu. Posmatrali su nivo sukraloze, inzulina, glukoze i C peptida u krvi.
“Kod ljudi s normalnom telesnom težinom konzumacija sukraloze neznatno je podignula nivo inzulina tokom prvih sat vremena nakon konzumacije te se snizila osetljivost na inzulin za 50 posto”, tvrde autori studije.
Umereno sa zaslađivačima
Kod gojaznih učesnika ispitivanja nivo inzulina je nakon konzumacije zaslađivača naglo skočio upoređujući rezultate s onima nakon što su pili samo destilovanu vodu.
“Inzulinski odgovor kod ljudi normalne telesne težine bio je približan kad su probali ili progutali sukralozu, ali različit je kod ljudi s prekomernom telesnom težinom. Smatramo da se pojedini učinci sukraloze mogu pojaviti samo kod gojaznih ljudi”, navodi prof. Pepino.
Naučnici ističu kako različiti zaslađivači takođe imaju različite hemijske strukture, pa se tako nalazi ove studije mogu odnositi samo na sukralozu. Ali osećaj slatkoće sam po sebi može se generalizovati. Naime, otkrili su i kako samo probavanje zaslađivača, bez gutanja materije, utiče na metabolizam.
“U obe grupe ispitanika, dakle i kod onih normalne težine i kod gojaznih, pojavila se redukcija inzulinskog odgovora na test tolerancije glukoze kad su samo probali zaslađivač, a pre nego što su popili otopinu glukoze. To nas je iznenadilo i sad planiramo novu studiju”, kazala je prof. Pepino.
Svesni su, kaže, da još ne znaju detaljno kakav je tačno metabolički učinak zaslađivača osim što pruža osećaj slatkoće. Stoga sugerišu umereno korištenje takvih preparata.