Luk je bogat kalcijumom, fosforom i askorbinskom kiselinom, odnosno vitaminom C, ali i sumporom i njegovim spojevima, koji su odgovorni za neugodan miris. Ipak, to mu nije mana jer sumpor ima pozitivan uticaj na zdravlje.
Jedete li ili čak ako samo udišete luk, ublažit ćete prehladu i upalu grla. Ovo povrće je dobro i u prevenciji ateroskleroze, horonarne bolesti srca, dijabetesa i astme. Crveni luk ima antiseptičko i protivupalno delovanje, smanjuje holesterol i sprečava stvaranje krvnih ugrušaka. Smatra se da čak smanjuje i mogućnost obolevanja od raka.
Pozitivno deluje na kardiovaskularni sistem
Postoje dokazi da sumporni spojevi, kojima luk obiluje, deluju protiv zgrušavanja i sprečavaju neželjene naslage na zidovima krvnih žila. Ovi sumporni spojevi mogu sniziti i vrednosti holesterola i triglicerida u krvi, te poboljšati funkciju stanične membrane u crvenim krvnim ćelijama. Koristite li ga često, pomoći će i u prevenciji srčanog udara. Flavonoidi u luku dodatno pospešuju ovo delovanje, ali važno je jesti ga svežeg.
Jača kosti i vezivno tkivo
Istraživanja na ljudima su pokazale da luk može povećati gustoću kostiju, što posebno koristi ženama u menopauzi, kad se pojavljuje smanjenje gustoće kostiju.
Osim toga, postoje dokazi da žene koje nakon menopauze svakodnevno jedu luk imaju manji rizik od preloma kuka. One koje su ga jele vrlo retko – jednom mesečno ili ređe – nisu imale previše koristi. Dnevna potrošnja luka popravlja mineralnu gustoću kostiju. Dakle, pokušajte ga što češće uključiti u ishranu.
Visok sadržaj sumpora direktno utiče na vezivno tkivo jer je sumpor neizbežan za njegovo formiranje.