Aneurizma je abnormalno proširenje krvnih sudova.
Cerebralna aneurizma je abnormalno proširenje krvnog suda u mozgu. Na bazi mozga nalazi se splet arterija od koga se dalje račvaju arterije koje prokrvljuju mozak. Račve tih arterija najčešća su mesta na kojima nastaju aneurizme. Mogu se javiti kod svih, pa tako i u dece, ali se najčešće javljaju u odraslih od 35 do 60 godina, nešto češće u žena.
Uzrok nastanka
Vremenom zid arterije postaje na nekom mestu slabiji i tada zbog pritiska nastaje proširenje koje može biti u obliku vreće (tada se naziva sakularna aneurizma i predstavlja najčešći oblik) ili u obliku vretena (fuziformna aneurzima). Kako proširenje raste tako se „vreća“ širi i stvara se vrat kojim je vezana za arteriju. Kada su male ne predstavljaju veću opasnost, ali kako rastu i postaju veće, postaji opasnost od puknuća (rupture) i izlivanja krvi u područje između mozga i ovojnice koja ga odvaja od lobanje, što se naziva subarahnoidalno krvarenje. Postoji nekoliko faktora za koje se smatra da mogu s vremenom ubrzati nastanak aneurizme : pušenje, povrede glave, alkohol i neke droge, oralni kontraceptivi, genetske i nasledne bolesti (policistični bubrezi, Marfanov sindrom, koarktacija aorte, AV malformacije itd.)
U jednom broju slučajeva osobe s aneurizmom nemaju baš nikakve simptome. Budući da svojim rastom aneurizma može pritisnuti okolno tkivo, mogu se javiti simptomi kao što su: glavobolja, diplopije ( duple slike), spušten očni kapak, bol iza ili iznad oka, neuralgija trigeminusa, nejednake zenice. Simptomi kod rupture aneurizme: iznenadna, izrazito (kao nikada do sada) jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata, promene svesti do kome. Masivno intraventrikularno krvarenje najčešće daje veoma tešku kliničku sliku: duboka koma, hiperpireksija, decerebraciona rigidnost, bilateralni Babinski. Skoro uvek se završava smrtno.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu kliničke slike, neurološkog pregleda, pregleda očnog dna, laboratorijskih nalaza, ultrazvuka, CT-a (skener) i NMR-a (nuklearna magnetna rezonanca. Najpouzdanija metoda za prikaz aneurizmi je angiografija.
Lečenje
U slučajevima kada se otkrije da osoba ima malu, nesimptomatsku aneurizmu, zavisi od veličine, mesta, rasta aneurizme, uzrasta bolesnika hoće li se odmah pristupiti hirurškoj intervenciji ili će se aneurizma neko vreme pratiti. Kod rupture aneurizme pre svega je neophodna hitna reakcija, stabilizacija pacijenta a kada je potrebno i reanimacija. Konačna terapija je hirurška i podrazumeva ugrađivanje klipova ili endovaskularnu embolizaciju (spiralom ili latex balonom) .
Drugima se dopalo i ovo:
- Naučnici konačno objasnili zbog čega zglobovi pucketaju
- Chlamydia trachomatis infekcija
- Smršajte uz ove čajeve
- ČUVAR VAŠEG ZDRAVLJA: Unos vode najvažniji za organizam!
- Sprečite opadanje kose- Saveti