Crveni luk sadrži vitamine i minerale, folnu kiselinu, gvožđe, hranljiva vlakna i hranljive sastojke.
Zahvaljujući njegovom jedinstvenom sastavu smanjuje upale u organizmu i jača imunitet. Lekari ga preporučuju za ishranu ljudi sa mnogim oboljenjima.
Postoje određeni zdravstveni problemi zbog kojih neki ljudi ne bi trebalo da jedu crveni luk ili bi trebalo da ga konzumiraju u ograničenim količinama.
Ovo su neki od takvih zdravstvenih problema:
Problemi sa stomakom: Ljudi koji pate od čira na želucu, gastritisa ili drugih gastrointestinalnih problema mogu imati problema sa konzumiranjem crvenog luka. Crveni luk kod nekih ljudi može izazvati žgaravicu, nadimanje i druge stomačne probleme.
Poremećaji krvi: Ljudi koji pate od poremećaja krvi kao što su hemofilija, trombocitopenija ili druge bolesti krvi mogu imati problema sa konzumiranjem crvenog luka jer sadrži prirodne antikoagulante koji mogu smanjiti sposobnost krvi da se zgrušava.
Alergije: Neki ljudi su alergični na crveni luk ili druge sastojke koji se nalaze u luku, kao što je sumpor, što može izazvati alergijsku reakciju koja uključuje osip, svrab, kijanje, kašalj i druge simptome.
Interakcije sa lekovima: Ljudi koji uzimaju određene lekove kao što su antikoagulansi, antidijabetički lekovi ili lekovi za snižavanje krvnog pritiska, treba da budu oprezni sa konzumiranjem crvenog luka jer može doći do neželjenih interakcija sa ovim lekovima.
Ako imate bilo kakvih zdravstvenih problema, uvek je najbolje da se konsultujete sa lekarom pre konzumiranja crvenog luka ili bilo koje druge namirnice.
Ko može da jede crni luk, a ko mora da ograniči njegovu upotrebu u ishrani, objasnila je u intervjuu Sputnjiku dijetolog, nutricionista i član asocijacije dijetologa Kanade Natalija Nefedova.
Pored toga što sadrži vitamine i minerale, na primer, vitamin C, vitamine B grupe, vlakna, sadrži flavonoide, koji deluju kao antioksidanti, smanjuju upalne procese u organizmu.
Najčešće deluju na kardiovaskularne procese, dijabetes i onkološka oboljenja.
Takođe, luk pozitivno utiče i na imunitet”, rekla je Nefedova.
Ona navodi i da luk pomaže i u snižavanju unosa soli u organizam.
Bez obzira na sve, luk ne treba koristiti kao lek koji se konzumira samo onda kada je čovek bolestan.
Njega treba redovno jesti kako bi preventivno uticao u borbi sa bolestima, smatra nutricionista.
“Jedini problem je zadah, ali ne iz usta, već iz kože, jer se miris luka izlučuje kroz pore”, pojasnila je Nefedova.
Međutim, neki ljudi ne mogu da svare crni luk.
“Luk je potrebno ograničeno konzumirati ako imate osetljiv želudac, ako bolujete od gastritisa ili imate kiselinu.
Međutim, to ne znači da ga ne treba uopšte jesti, već je potrebno unositi one količine luka koje prijaju vašem organizmu”, rekla je Nefedova.
Kako bi luk ostao svež i ne bi gubio korisna svojstva, potrebno ga je čuvati u frižideru i odvojiti glavice luka jednu od druge, zaključila je dijetolog.