Većina obolelih od epilepsije može predvideti epileptički napad prema nekim specifičnim znakovima i vlastitom predosećaju. Taj predosećaj (aura) može biti čitav niz diskretnih simptoma (neobičan miris, ukus, neobični zvukovi, mučnina s povraćanjem, trnjenje ruku, lupanje srca, nevoljni pokreti i sl.) koji prethode samom napadu.
Povećani rizik za pojavu epileptičkih napada javlja se kod premalo sna, uživanja alkohola ili opojnih droga, stresnih situacija. Zato je važno dovoljno spavati, izbegavati stres, opuštati se uz odgovarajuću muziku, šetati, vežbe disanja i primerene slobodne aktivnosti.
Na kraju treba reći da iako su epilepsije česta bolest, većina njih se uspešno kontroliše postojećim lekovima. Ukoliko se čovek na vreme javi svom lekaru, sama bolest ne bi trebalo da usled poremećaja intelektualnog ili psihičkog stanja, kao i drugih nuspojava, utiče na kvalitet života bolesnika.