Migrenozna glavobolja zagorčava život mnogima. Međutim, uz upotrebu lekova, izbegavanje svega što uzrokuje bol i primenu raznih metoda opuštanja, danas se s njom može lakše živeti.
Migrena je jedna od najčešćih vrsta periodične glavobolje. Manifestuje se pulsirajućom boli u jednoj strani glave praćenom mučninom i nagonom za povraćanjem, a ukoliko se ne leči može trajati i do 72 sata. U detinjstvu i kod starijih osoba je ređa, ali može početi i pre desete i potrajati do sedamdesete godine života. Smatra se da od migrene pati 20 posto ukupne populacije, posebno osobe srednje životne dobi. Danas samo u Evropi od migrene boluje najmanje 65 miliona ljudi. Interesantno je da žene pate od napada migrene mnogo češće nego muškarci. Učestalost migrenskih napada vrlo je različita – ponekad se javljaju i do nekoliko puta mesečno, a kod pojedinih ljudi tek nekoliko puta u toku života.
Koji su uzroci bolesti?
Napadi migrene često su povezani sa menstruacijom ili menopauzom, dok se u trudnoći javljaju vrlo retko.
Napadi mogu biti uzrokovani faktorima kao što su: psihički stres, telesni napor i nagle promene vremena.
Na napade migrene, takođe, može uticati i konzumiranje određenih vrsta hrane i pojedinih namirnica: sira (zbog tiranina), čokolade (zbog feniletilamina), konzervisane hrane (zbog nitrita i drugih konzervanasa), alkohola…
Razlike između migrene i glavobolje
Osnovna razlika je periodična pulsirajuća glavobolja koja dolazi u napadima. Najčešće je lokalizovana na jednoj strani glave, s pulsiranjem u slepoočnom ili potiljačnom delu, praćena mučninom i povraćanjem. Između napada bolesnik nema nikakvih smetnji. Druge glavobolje mogu biti stalno prisutne (npr. glavobolja povezana sa sinusima uzrokuje stalni pritisak u području čela) ili se bol javlja u celoj glavi, kao kod tenzijske glavobolje, kod koje se bol odražava kao obruč koji se steže oko čela.
Vrste migrena
Prema klasifikaciji Međunarodnog društva za glavobolju, migrene se prema simptomima dele na:
– Migrenu bez aure ili običnu, s pulsirajućom jednostranom glavoboljom koja može trajati od 4 do 72 sata. Prate je mučnina ili povraćanje, kao i osetljivost na svetlost i na buku;
– Migrenu s aurom ili klasičnu, kod koje glavobolji prethodi tzv. aura, koja se može manifestovati kao smetnja čula vida, mrlja u vidnom polju koja se povećava, zamućen vid, pojava svetlećih tačkica ili cik-cak crta; mogu se javiti i drugi neurološki simptomi, poput utrnulosti i slabosti u ruci, nozi i jednoj strani lica, govornih smetnji, promene raspoloženja, vrtoglavice, opšte slabosti, razdražljivosti…
– Migrenu s komplikacijama ili produženom aurom, kod koje su izraženi dramatičniji neurološki ispadi, kao npr. različiti stepeni oduzetosti jedne strane tela, poremećaj ravnoteže, gubitak svesti…
– Migrenozni status, odnosno oblik migrene u kojem napad glavobolje traje duže od 72 sata, bez obzira na lečenje.
Kako se leči migrena?
Migrena se može lečiti različitim metodama. Tu su uključene terapija lekovima, promena načina života i ishrane, primena alternativnih metoda lečenja, kao što je akupunktura. Terapija lekovima dvojakog je karaktera: lečenje akutnog napada migrene sprovodi se analgeticima (lekovima za lečenje boli, kao što su acetilsalicilna kiselina i paracetamol) i specifičnim lekovima (ergot alkaloidi i agonisti specifičnih 5HT1 receptora). Većina migrenskih glavobolja reaguje dobro na analgetike, ali kod većine bolesnika je kontrakcija creva kojom se potiskuje sadržaj smanjena, tako da lekovi teško stižu u krv. Preporučuje se primena lako topljivih lekova ili lekova u obliku šumećih tableta.
(Srecica.com)