Upotreba antibiotika je najčešće vezana upravo za terapiju akutne respiratorne infekcije.
Antibiotska terapija, ukoliko je propisana od lekara, nužna je i korisna. Ponekad može dovesti i do neželjenih efekata, naročito ako ju je potrebno ponavljati često.
Jedna od mogućih propratnih pojava lečenja antibiotikom, vezana je uz genitalni trakt žene. U vagini se nalaze zaštitni mikroorganizmi, većinom laktobacili. Njih nazivamo vaginalnom mikroflorom. Antibiotik, osim što uništava uzročnika bolesti, deluje i na zaštitne mikroorganizme.
Vaginalna flora je prirodna odbrana žene od genitalnih infekcija, a gubitak zaštitnih mikroorganizama u vagini otvara put razvoju istih. Mnoge žene tokom antibiotske terapije imaju pojačan vaginalni sekret, često neugodnog mirisa, peckanje ili svrab u genitalnoj regiji. Navedeni simptomi predstavljaju znake gljivične ili bakterijske upale vagine, koju treba lečiti pod nadzorom ginekologa.
Ma koliko pazili na sebe, nećemo se moći uvek zaštititi od bakterijske upale respiratornog sistema, a time ni zaobići lečenje antibiotikom. Međutim, mogućnost razvoja upale urogenitalno sistema, posebno vagine tokom antibiotske terapije, umanjuju probiotici.
Važno je pravilno odabrati probiotik, najbolje uz savet lekara ili farmaceuta. Takav probiotik treba početi piti čim započne lečenje antibiotikom i nastaviti s uzimanjem još nekoliko nedelja po završenoj terapiji, kako bi se stabilizovala vaginalna flora.
Preporučuje se da se uzimanje tih probiotika nastavi još četiri nedelje nakon završetka antibiotske terapije. Probiotici su „dobre“ bakterije koje će nadomestiti izgubljene zaštitne mikroorganizme u vagini, omogućiti obnavljanje vaginalne flore, a time i smanjiti mogućnost razvoja genitalne infekcije.
Srodni članci:
- Ovo možda ne znate o antibioticima
- Prirodni antibiotici koje čuvate u kuhinji
- Ovo bi trebali znati o probioticima