Poznato je da je hrkanje problem koji muči veći deo stanovništva, ali informisanost o tom poremećaju je još uvek slaba. Manje se, naime, zna da hrkanje oštećuje srce, krvne sudove, pluća, mozak, remeti nivo šećera i masnoće u krvi, dovodi do impotencije i pogoršava već postojeće bolesti. Pored toga, u najgorem slučaju, hrkanje može da dovede i do naprasne smrti tokom spavanja.
– Svaki laik zna da neki ljudi hrču, to je povezano sa prekidom disanja tokom noći. Hrkanje je znak da je protok vazduha smanjen, zato treperi i vibrira nepce. Kada hrkanje prestane tokom noći, prestaje i protok vazduha, to jest disanja i tada nastane ‘slip apnee’. To je opasno zato što neki ljudi mogu da se ne probude. Tada dolazi do naprasne smrti, mada je to retka pojava. Ali, bitnije za opštu populaciju je to da hrkanje izaziva čitav niz drugih poremećaja – oštećuje se srce, respiratorni sistem, mozak – priča dr Ivan Kopitović sa Odeljenja za patofizologiju sna.
U najblažem slučaju, Kopitović navodi da su ljudi koji hrču često gojazni, preko dana pospani, dremaju, imaju glavobolju, nemaju koncentraciju i ne mogu da obavljaju svoje dnevne aktivnosti. Mnogi se žale da ne mogu da spavaju jer im hrče muž ili žena te, kako ističe, supružnici, u stvari, prvi ustanovljavaju problem, ali mu često ne pridaju veći značaj, upravo zbog nedovoljne informisanosti.
– To nije čudno jer je lečenje poremećaja spavanja i u svetu relativno nova stvar. U Beogradu postoje lekari koji se bave tim poremećajima, ali ne postoji i ovakvo odeljenje. Za dijagnostiku poremećaja koji nastaju tokom spavanja, lekare sa Instituta za plućne bolesti u Sremskoj Kamenici obučavao je pre šest meseci dr Siniša Trbović iz Amerike – priča dr Kopitović.
Jedna od mogućnosti za lečenje hrkanja je korišćenje CRAP aparata koji vazduh pod pozitivnim pritiskom ubacuju u disajne puteve i ne dozvoljavaju da dođe do njihovog kolapsa, odnosno ‘slip apnee’. I, što je najvažnije, ti aparati sprečavaju hrkanje.
– Aparati se mogu postaviti u pacijentovom domu, a za kompleksnije slučajeve predviđeno je lečenje na Odeljenju. Odeljenje će imati četiri specijalno opremljene sobe sa centralnim monitoringom pomoću kojeg će moći da se prati disanje četvoro pacijenata tokom noći – kaže dr Kopitović.
M. Maleš