Bakterija koja izaziva ovo oboljenje ima brzu i jednostavnu taktiku napada: prilikom seksa sa zaraženim partnerom ona iz semene ili tečnosti koju muškarac izbacuje pre ejakulacije dospeva direktno u vaginu i u roku od nekoliko nedelja zahvata uretru i grlić materice. U ovom stadijumu moguće je potpuno se osloboditi ove infekcije uz pomoć antibiotika. Ali, ako se ne leči, zahvatiće i matericu i jajovode, izazivajući na kraju generalizovanu upalu karlice – što je ozbiljno stanje koje u nekim slučajevima dovodi do neplodnosti.
Koji su simptomi?
75% žena zaraženih hlamidijom ne primećuje nikakve simptome sve dok ova bakterija već ne napravi znatnu štetu, upozoravaju ginekolozi. Retki znaci upozorenja su osećaj peckanja pri mokrenju i zelenkasto-žućkast sekret.
Koje su šanse da ovo „zakačim“?
Među zaraženima je daleko najviše mladih: po istraživanju objavljenom u Journal of the American Medical Association, svaka 24. osoba starosne dobi 18-26 godina ima hlamidiju. Iznenađenje: „Hlamidija često dolazi ‘u paketu’ sa još nekom bakterijskom seksualnim putem prenosivom bolešću, poput gonoreje“, napominju stručnjaci.
Da li kondomi pružaju zaštitu?
Ako ih koristite uvek i na pravi način, mogu da vas zaštite. Jedno nedavno sprovedeno istraživanje otkrilo je da redovno korišćenje kondoma smanjuje kod žena rizik zaraze za 60%.
Da li muškarci imaju drugačije simptome?
Da – isti simptomi koji mogu da se jave kod žena su kod muškaraca obično nešto izraženiji, zato je veća verovatnoća da će muškarac primetiti da je „zakačio“ nešto i obratiti se lekaru.
Šta može da se uradi po pitanju hlamidije?
Ginekolog će vam prepisati antibiotike koji će izlečiti infekciju.
Koliko je ova bolest opasna?
Generalizovana upala karlice koju može da izazove je prilično opasna. A hlamidija već za godinu dana od infekcije može da dovede do ove bolesti koja ozbiljno ugrožava plodnost. „Vaše telo, u pokušaju da se odbrani od hlamidije koja zahvata karličnu regiju, ‘oblaže’ reproduktivne organe ožiljačnim tkivom, što može da ima za posledicu začepljenje jajovoda, to jest onemogući spermatozoidima pristup jajnoj ćeliji“, objašnjavaju stručnjaci. „Glavni simptom je hroničan bol u predelu karlice, ali ne verovatno je da često nema nikakvih simptoma“, dodaju oni.
Da li treba da se testiram?
Pošto je ova infekcija kod mladih žena tako česta, najnovija preporuka američkog Centra za prevenciju je da se sve seksualno aktivne žene starosti do 25 godina testiraju jednom godišnje. Ali i ako ste prešle 25. treba svake godine da se testirate, osim u slučaju da ste se i vi i vaš dragi već testirali i dobili negativne rezultate, a od tada živite u strogoj monogamiji. Ne zaboravite da same zatražite od ginekologa da vam uradi ovu analizu – jer je često ne rade u sklopu redovnih analiza, već samo ako to izričito zatražite.