Gojaznost znači višak telesnih masti.
Par kilograma viška ne znači obavezno da je Vaše dete gojazno. Međutim, to često ukazuje na sklonost ka lakom dobijanju kilograma, pa prema tome i potrebom za posebnim režimom ishrane i fizičke aktivnosti. Gojaznost se najčešće javlja oko 5, 6 godine života, ili u vreme puberteta. Brojna istraživanja su pokazala da dete koje je gojazno u uzrastu od 10 – 13 godina ima 80% šanse da bude gojazno i kasnije, u odraslom dobu.
Do pojave gojaznosti dolazi kad se unosi više kalorija nego što organizam može da potroši. Genetski faktor je jedan od najjačih prediktora gojaznosti.
Gojaznost kod dece i adolescenata najčešće je uzrokovana:
- konzumiranjem nezdrave hrane
- prejedanjem
- nedovoljnom fizičkom aktivnošću
- naslednim faktorima
- lekovima (steroidi)
- stresnim događajima (razdvajanje dece od roditelja, razvod, selidbe, smrt, zlostavljanje)
- nedostatkom samopouzdanja
Rizici i komplikacije gojaznosti
Loši efekti gojaznosti na zdravlje su brojni:
- povećan rizik za kardiovaskularne bolesti (koronarna bolest, infarkt … )
- visok krvni pritisak
- dijabetes
- problemi sa disanjem
- problemi sa spavanjem
Gojaznost u dečijem uzrastu je često povezana i sa pojavam emotivnih problema. Tinejdžeri sa viškom kilograma imaju daleko manje samopouzdanja i manje su omiljeni u društvu. Česte su depresija, anksioznost i opsesivno-kompulsivni poremećaji.
Kako lečiti gojaznost?
Najuspešniji pristup lečenju gojaznosti podrazumeva promenu načina života, korekciju ishrane i povećanje fizičke aktivnosti.
Međutim, pravi podvig je održati željenu telesnu masu, pre nego samo izgubiti kilograme. Adolescenti se često po postizanju željene kilaže vraćaju starom načinu života, i kilogrami su opet tu.
Pre započinjanja dijete, dete prvo mora da bude detaljno pregledano kako bi se isključilo eventualno oboljenje kao mogući uzrok gojaznosti. Nikako ne započinjite sa dijetom na svoju ruku. Nema jednog recepta za sve, ali postoje neke opšte prihvaćene preporuke.
Šta možete uraditi i sami:
Ishrana:
1. Promenite način ishrane (jesti sporije, uobročiti se)
2. Spremajte zdrave, balansirane obroke i jedite zajedno kao porodica.
3. Smanjite veličinu porcije, a prepustite Vašem detetu da traži još ako želi. Nikada ne insistirajte da dete :”očisti tanjir”. Posuda sa jelom ne treba da stoji na stolu.
4. Kupujte i nudite dete sa više voća i povrća. Dozvolite detetu da samo bira ovu vrstu namirninca prilikom kupovine.
5. Potrudite se da Vaše dete doručkuje svaki dan. Doručak će obezbediti energiju potrebnu da prati nastavu ili uči. Preskaknjem doručka dete će biti gladno i umorno u toku dana.
6. Nudite dete vodom ili obranim mlekom pre nego sokom. Ako Vaše dete ne može bez soka, preporuke su do 160 ml dnevno za decu uzrasta 1- 6 god., odnosno 220-350 ml za 7-18 god.
7. Ograničite unos zasićenihi trans masnih kiselina (masno meso, svinjetina, puter, punomasni mlečni proizvodi). Umesto toga obezbedite unos masti iz ribe, biljnog ulja, koštunjavog voća i žitarica.
8. Povećajte nivo fizičke aktivnosti Vašeg deteta. Fizička aktivnost ne samo da povećava potrošnju kalorija, nego i smanjuje apetit.
9. Dajte dobar primer detetu. Ako dete vidi da ste i Vi fizički aktivni i da uživate u tome, ono će prihvatiti takav obrazac ponašanja
10. Stimulišite dete da se uključi u sportske aktivnosti škole ili da počne da se bavi sportom.
11. Odredite koliko će vremena Vaše dete provesti gledajući televiziju, igrajući igrice
12. Stimulišite dete da ustaje i da se kreće tokom reklama i ne dozvolite da jede grickalice dok gleda TV.
13. Budite podrška svom detetu!
Mnogima se dopalo i ovo:
- Recept za zdravo mršavljenje
- Iskoristite cimet za mršavljenje
- Nordijska dijeta najbolja za mršavljenje