Reumatske bolesti predstavljaju skup različitih bolesti, ne uvek jasnog porekla, toka i posledica, a karakterišu ih smetnje pri pokretima u mišićima, tetivama, kostima ili zglobovima.
Ove bolesti su praćene upalnim procesom, bolom, otokom i smanjenom pokretljivošću. Osnovna podela bi bila na:
-
- upalne koje su uglavnom autoimune
- degenerativne koje nastaju usled propadanja hrskavice zgoba
- vanzglobne reumatske bolesti gde su oštećeni drugi elementi sistema za kretanje osim zglobova (mišići, fascije, ligamenti i tetive)
- metaboličke gde je giht najpoznatiji primer.
Koje su najčešće reumatske bolesti?
Najčešće su degenerativne reumatske promene i čine oko 70 odsto reumatskih bolesti. Kod degenerativnih reumatskih bolesti je ciljno tkivo hrskavica zgloba koja se vremenom troši i propada. One ne ugrožavaju život pacijenta, ali imaju značajan socijalno-ekonomski efekat jer takvi pacijenti često odsusutvuju sa posla. Kod najvećeg broja reumatskih pacijenata javljaju se uglavnom lumbalni sindrom ili osteoartroza.
Koji su simptomi reumatskih bolesti?
Simptomi su veoma karakteristični i izrazito neprijatni. Javlja se bol, otežana je pokretljivost, a od vidljivih promena koje su ređe javljaju se otok i crvenilo ili modra boja na koži uz bolnu osetljivost na dodir i pokret u zglobovima.
Da li su reumatske bolesti nasledne?
Reumatske bolesti se ne smatraju naslednim, ali ono što je izvesno jeste da na nastanak i razvoj reumatskih bolesti veliki udeo ima nasledni faktor, odnosno genetika. Pored genetike, na nastanak upalnih oboljenja deluje i neki okidač iz okoline, koji je nama još nepoznat.
Faktori rizika reumatskih bolesti
Postoje pokazatelji koji mogu ukazati na to da su neke osobe sklonije obolevanju od reumatskih bolesti.
VIDEO- PRIRODNI LEK ZA KOSTI I ZGLOBOVE
Ima mnogo faktora koji mogu uticati na to da li će neko oboleti od reumatskih bolesti. To su nasleđe ili genetika, infekcije uopšte, loše životne navike, životna dob, zanimanje, pol i mnogi drugi. Degenerativne reumatske bolesti koje su najčešće, su češće kod ljudi koji imaju problem sa prekomernom telesnom težinom, ne kreću se dovoljno ili obavljaju poslove koji su uglavnom vezani za sedenje, ljudi koji se nepravilno hrane, ljudi koji imaju loše životne navike, a kao najčešće od loših navika su nikotin, kafa i alkohol.
Koje preglede je neophodno uraditi kako bi se utvrdilo prisustvo reumatske bolesti ?
Kod sumnje na prisutnost reumatskog oboljenja je neophodno uraditi sledeće.
Prvi korak je klinički pregled od strane lekara. Idealno je da taj pregled obavi ili reumatolog ili fizijatar. Potom treba da se napravi RTG snimak bolesnih zglobova. U međuvremenu se urade standardne laboratorijske pretrage krvi i urina. Da li su potrebne dodatne specifične ili nespecifične pretrage, pregledi ili konsultacije specijalista nekih drugih grana medicine odrediće reumatolog ili fizijatar tokom pregleda.
Da li je tačno da se reumatske bolesti ne mogu izlečiti?
Reumatski simptomi bolesti često mogu samo da se ublaže, a treba imati na umu i to da se bolest ne može nikada potpuno izlečiti. Za upalne reumatske bolesti je vezan autoimuni proces pa su sa te strane teško izlečive odnosno neizlečive. Degenerativni reumatizam je vezan za hrskavicu zgloba koja vremenom propada i troši se, tako da je nažalost tačno da se reumatske bolesti ne mogu trajno izlečiti.
Kako se može pomoći pacijentu koji ima reumatske probleme?
Lečenje ove hronične bolesti iziskuje veliko strpljenje i pacijenta i lekara i primenu različitih metoda koje mogu ublažiti bol i neprijatnosti koje ona nosi. Lečenje reumatskih bolesti je kompleksan problem i sastoji se od par elemenata i više faza.
Prva bi bila fizikalna terapija koja podrazumeva aparaturnu fizikalnu terapiju i kinezi program odnosno program vežbi.
Drugi element bi bio higijensko-dijetetski režim koji podrazumeva zdrave životne navike. Zatim medikamentozna terapija koja se primenjuje u zavisnosti od vrste reumatske bolesti. Česta je i primena raznih ortotičkih pomagala za ove pacijente.
Najčešče kod svih reumatskih bolesti je primena oralnih nesteroidnih antiinflamatornih lekova ali treba imati u vidu brojne neželjene efekte koje ovi lekovi mogu izazvati.
Najbitnije ne možete očekivati pomoć stručnih medicinskih timova ako sami ne promenite svoje loše navike.
PROMENITE NAČIN ŽIVOTA KOJI VAS JE DOVEO DO BOLESTI I OSTALE METODE LEČENJA BIĆE EFIKASNE.
Ako samo gutate šake lekova i očekujete da drugi nekim magičnim savetom, lekom ili gestom otkloni vaš problem samo će te vremenom postati žrtva raznih malipulanata i šarlatana.
Koje neželjene efekte najčešće izazivaju antireumatici?
To su pre svega problemi sistema za varenje odnosno gastrointestinalnog trakta, od blagih tegoba u želucu tipa gorušice pa do krvarenja u gastrointestinalnom traktu. Kožne reakcije su po učestalosti drugi neželjeni efekat upotrebe nesteroidnih antireumatika. Često izazivaju neželjene efekte i probleme kod bubrežnih funkcija i kardiovaskularnog sistema.
Kako napraviti pravi izbor antireumatskog leka?
Ukoliko treba uzimati nesteroidne antiinflamatorne lekove treba ih uzimati strogo pod kontrolom lekara, onoliko koliko je to potrebno. Savremena medicina donosi i nove lekove sa manje neželjenih efekata. To su lekovi koji su pored svog odličnog analgetskog i antiinflamatornog dejstva bezbedniji za gastrointestinalni trakt i kardiovaskularni sistem. Imajte u vidu da se reumatske tegobe tokom života često pogoršavaju i da se ovi lekovi dugo koriste. Zato je veoma važan dobar izbor terapije i kontrola njihove primene koja treba biti pod nadzorom vašeg lekara. Lekari ipak kad god je to moguće preporučuju radije lokalne antireumatike. Pacijenti ih mogu i kombinovati sa oralnim.
Koliko su efikasni lokalni antireumatici?
Savremeni lokalni antireumatici su ozbiljnim kliničkim ispitivanjima i još više u praksi dokazali da mogu u velikoj meri da ublaže reumatske probleme. U svakom slučaju oni mogu smanjiti dozu oralnog leka i samim tim pacijenti imaju manje neželjenih efekata.
Kako napraviti pravi izbor lokalnog preparata za bol i upalu?
Treba birati antireumatike koji imaju visok procenat apsorpcije kroz kožu što znači da lakše i više prolaze kroz kožu i samim tim bolje deluju na mesto bola i zapaljenja. Birajte preparate koje možete duže koristiti, koji imaju mali broj neželjenih efekata i koji prilikom izlaganja suncu neće dati jake fotosenzitivne reakcije na koži. Sa pojavom novijih preparata poboljšana je njihova apsorpcija kroz kožu, njihova koncentracija na mestu zapaljenja i smanjen broj nus efekata. Pre upotrebe nekog preparata posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.
Da li i u kojoj meri fizikalna terapija pomaže kod reumatskih bolesti ?
Fizikalne terapije su neophodne u lječenju reumatskih bolesnika. Imaju svoje mesto u terapiji bola ali su ključ za održavanje funkcionalne sposobnosti – pokretljivosti lokomotornog aparata.
Autor: dr. Siniša Berić, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije