Artroza kolena (gonartroza) je izuzetno česta.
Može biti primarna ili sekundarna.
Primarna je kada ne postoji ni jedan jasan faktor koji dovodi do promene, a sekundama je posledica nepravilnostu u kolenu kaošto su “0” noge (varus kolena), “X” noge (valgus kolena), nepravilan položaj čašice i dr.
Primarna gonartroza je mnogo češća kod žena, naročito posle četrdesete godine, mnogo češće kod gojaznih osoba i osoba koje imaju problem sa cirkulacijom .Osobe sa gonartrozom češće imaju ravne tabane. Obično je obostrana, mada može biti i asimetrična. Po pravilu tegobe počinju u zglobu između butne kosti i čašice (patelofemoralnom zglobu), a kasnije se nastavljaju na zglob između butne kosti i golenjače (femorotibijalni zglob).
Bol je prvi klinički znak gonartroze. Obično počinje kao bol sa prednje ili unutrašnje strane kolena, mnogo ređe sa spoljne ili zadnje strane, a kasnije zahvata celo koleno. U početku se javlja pri hodu, naročito po neravnom terenu. Javljaju se preskakanja i škripa u kolenima. Ukočenja kolena (blokade) su retke i obično su posledica drugih oštećenja zglobe hrskavice ili meniskusa. Otok kolena i strvaranje veće količine tečnosti u kolenu se javljaju u kasnijoj fazi. Ograničenje pokreta, naročito savijanja se javlja više godina posle početka bolesti. Sa napredovanjem bolesti dolazi do poremećaja u osovini i stvaraju se “0” ili “X” noge (Varus ili valgus kolena). Dugotrajni bolovi i smanjena aktivnost dovode do slabljenja mišića nadkolenice, naročitočetvoroglavog mišića (kvadricepsa).
Prvi radiološki (rendgenološki) znaci gonartroze su promene na zglobu između butne kosti i čašice koje se manifestuju kao izraštaji (osteofiti) na zadnje gornjem i zadnje donjem rubu čašice. U zglobu između butne kosti i golenjače prve izrasline su na zadnje gornjem delu golenjače, a zatim na ostalim strukturama kolena. Kod dugotrajnih artroza dolazi do naknadnih (sekundarnih) poremećaja u osovini kolena.
Radiografija kolena uz pomoć nekog kontrastnog sredstva ili vazduha se retko koristi u dijagnostici artroza. Ona može da pokaže oštećenja na zglobnoj hrskavici i drugim delovima kolena. Ne postoje posebne laboratorijske analize. Sedimentacija krvi je normalna, ili kod naknadnih zapaljenskih komplikacija blago ubrzana. Osobine zglobne tečnosti su već ranije opisane.
Lečenje može biti neoperativno (medikamentozno) ili operativno (hirurško). Neoperativno lečenje se sastoji u davanju lekova (tableta, kapsula i drugih oblika) koji smanjuju bol i zapaljenske reakcije, ali se ne daju kortikosteroidni preparati u obliku tableta. Kortikopreparati (kortizon i slični preparati) se daju isključivo direktno u zglob.