Bradiaritmija je naziv za usporeni srčani ritam koji može nastati na različitim vrednostima srčanog provodnog sistema. Premda većina asimptomatskih i prolaznih bradiaritmija ne zahteva lečenje, kod određenih težih oblika potrebna je čak i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.
Trajne bradiaritmije se javljaju usled bolesti srca, dok su prolazne uzrokovane lekovima, elektrolitskim poremećajima ili infekcijama.
Bradiaritmija se može definisati kao usporeni srčani ritam s frekvencijom klijetki manjom od 60 otkucaja u minuti (prema nekima 50 otkucaja u minuti). Postoji više podela bradiaritmija – zavisno od simptoma mogu se podeliti na simptomatske i asimptomatske, prema trajanju na trajne i prolazne, dok najvažnija podela razlikuje samo mesto nastanka usporenja srčanog ritma. Trajni poremećaji uglavnom su posledica degenerativne bolesti (starenja) provodnog sistema, ishemijske ili valvularne bolesti srca, dok prolazne bradikardije mogu biti uzrokovane lekovima, elektrolitskim poremećajima ili infekcijama.
Usporenje ili prekid sprovođenja na vrednosti sinusnog čvora
Sinusna bradikardija uglavnom je asimptomatska i ne zahteva terapiju.
Sinusna bradikardija česta je kod mladih ljudi i sportista. Takođe je česta kod starijih pacijenata koji uzimaju lekove koji usporavaju sinusni čvor (kao što su beta blokatori, amiodaron ili digitalis). Sinusna bradikardija je uglavnom asimptomatska i ne zahteva terapiju.
Bolest sinusnog čvora uključuje sinoatrijski blok od prvog do trećeg stepena, sinusne pauze i tahikardija-bradikardija sindrom kod kojeg se izmenjuju tahiaritmije (obično fibrilacija atrija) i bradiaritmije (sinusne pauze ili sinusna bradikardija). Poseban oblik je hronotropna inkompetentnost sinusnog čvora kod koje je frekvencija srca u mirovanju normalna, ali kod napora ne dolazi do adekvatnog ubrzanja srčanog ritma što posledično uzrokuje simptome. Ukoliko je bolest sinusnog čvora simptomatska, sa značajnim stankama u radu srca, tada je indicirana ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.
Klinička slika i dijagnostika
Bradiaritmije se dijagnostifikuju fizikalnim pregledom i 12-kanalnom elektrokardiografijom
Bradiaritmije mogu biti potpuno asimptomatske, ali većinom uzrokuju simptome poput palpitacija, intolerancije napora te najvažnije – gubitka svesti. Bradiaritmije mogu i pogoršati simptome popuštanja srca.
Kao i svaki drugi poremećaj ritma, bradiaritmije se dijagnostifikuju fizikalnim pregledom i 12-kanalnom elektrokardiografijom (EKG). Dodatno se mogu učiniti 24, 48-satni i 7-dnevni Holter EKG-a ili test opterećenja. Ako su gubici svesti retki, a postoji sumnja na bradi ili tahiaritmiju, može se ugraditi tzv. “loop recorder”. To je uređaj koji se ugrađuje pod kožu i duže vreme prati srčani ritam.
Lečenje
Većina asimptomatskih i prolaznih bradiaritmija lakšeg stepena ne zahteva lečenje. Bradiaritmije uzrokovane lekovima ili elektrolitskim/metaboličkim disbalansima leče se ukidanjem leka, odnosno korekcijom elektrolitskog disbalansa. Simptomatske bradiaritmije na vrednosti sinusnog i AV čvora (tahikardija-bradikardija sindrom sa značajnim pauzama, SA blok i sinusne pauze duže od tri sekunde tokom dana, AV blok II stepena tip II te potpuni AV blok) zahtevaju lečenje ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca. Kod bolesnika s potpunim AV blokom indicirana je ugradnja elektrostimulatora srca nezavisno od prisutnih simptoma.