Srce Ne smete zanemariti. Pravilan rad srca je presudan za zdravlje i život svakog čoveka, a evo kako da na vreme uočite srčanu slabost!
Istraživanja dokazuju da srčane smetnje usmrte veći broj ljudi nego maligna oboljenja, a evo kako da prepoznate simptome slabog srca i spasite sebi život.
- Srčana insuficijencija ili slabost srca nastaje kada ovaj mišić ne može pravilno da ispumpava krv, a to se događa kada je srce značajno oštećeno i često ukočeno.
- Ovo stanje ne znači da će vaše srce odmah prestati da kuca, ali posledice mogu biti kobne ako ne prepoznate simptome na vreme i ne pružite ovom mišiću malo podrške.
- Problemi sa radom srca su uglavnom uzrokovani stresom, dugoročnom anemijom, visokim krvnim pritiskom, naglom promenom temperaturom i već uočenim srčanim manama.
- Glavni simptomi koji ukazuju na ovo stanje su nedostatak daha, čest umor, oticanje nogu i zglobova, brzi otkucaji srca i naglo dobijanje ili gubljenje težine.
- Ukoliko vas već neko vreme muči ova kombinacija simptoma što pre se obratite kardiologu za pomoć.
Koji ljudi imaju rizik od oboljenja srca?
Rizik od oboljenja srca zavisi od različitih faktora, uključujući genetiku, način života i prisustvo određenih zdravstvenih stanja.
Neki od faktora rizika uključuju:
- Genetika: Osobe sa porodičnom istorijom oboljenja srca imaju veći rizik jer genetski faktori mogu doprineti predispoziciji za srčane bolesti.
- Povišen krvni pritisak: Visok krvni pritisak (hipertenzija) je ozbiljan faktor rizika za srčane bolesti, jer može dovesti do oštećenja krvnih sudova i srca.
- Povišen nivo holesterola: Povišeni nivoi lošeg holesterola (LDL) i niski nivoi dobrog holesterola (HDL) mogu povećati rizik od ateroskleroze i srčanih problema.
- Dijabetes: Dijabetes može oštetiti krvne sudove i povećati rizik od srčanih oboljenja.
- Pušenje: Pušenje duvana oštećuje krvne sudove i povećava rizik od ateroskleroze, srčanih udara i drugih srčanih problema.
- Gojaznost: Prekomerna težina i gojaznost povećavaju rizik od različitih srčanih problema.
- Sedentarni način života: Nedostatak fizičke aktivnosti može doprineti povećanju rizika od srčanih bolesti.
- Stres: Kroničan stres može imati negativan uticaj na srce i povećati rizik od srčanih problema.
- Loša ishrana: Konzumiranje nezdrave hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima, solju i šećerima povećava rizik od srčanih oboljenja.
- Starost: Rizik od srčanih bolesti obično se povećava sa starenjem.
- Pol: Muškarci imaju tendenciju da budu podložniji srčanim bolestima nego žene, posebno tokom srednjeg doba. Međutim, rizik se izjednačava kod žena nakon menopauze.
- Porođajni pol: Osobe rođene muškim polom imaju nešto veći rizik od srčanih bolesti u poređenju sa osobama rođenim ženskim polom.
- Rasna i etnička pripadnost: Neke etničke grupe imaju veći rizik od srčanih bolesti, kao što su Afroamerikanci, Hispanoamerikanci i neki Azijati.
- Prethodni srčani problemi: Osobe koje su već imale srčane probleme, kao što su srčani udar ili angina pektoris, imaju veći rizik od ponovnih problema.
Važno je napomenuti da ovi faktori rizika nisu izolovani i da često deluju zajedno. Osobe koje imaju više faktora rizika imaju obično veći ukupan rizik od srčanih bolesti. Promena načina života, redovni lekarski pregledi i pravilno upravljanje zdravstvenim stanjima mogu značajno smanjiti rizik od oboljenja srca.
Mnogi su čitali i ove tekstove:
- Crni luk melem za srce
- Napitak koji čisti krv i jača srce
- ČUDO OD BILJKE! Ima je svuda, a čuva vaše SRCE i smiruje ŽIVCE!
- Glog – najbolji lek za srce
- Jednom godišnje popijte ovaj NAPITAK i nećete biti BOLESNI!
Autor:SD/Foto: Profimedia