Skleritis

60

Skleritis je teška upala duboke episklere i bjeloočnice koja ugrožava vid. Simptomi su umerena do jaka bol, hiperemija očne jabučice, suzenje i fotofobija.

Dijagnoza se postavlja klinički. Liječi se sistemskom primjenom kortikosteroida uz moguću primjenu imunosupresiva.

Skleritis je najčešći u žena u dobi od 30 do 50 god., od kojih mnoge imaju bolesti vezivnog tkiva poput RA, SLE, poliarteritis nodosa, Wegenerovu granulomatozu ili recidivirajući polihondritis. Rijetki su slučajevi infektivnog porijekla. Skleritis najčešće zahvaća prednji segment i pojavljuje se u 3 oblika—difuznom, nodularnom i nekrotizirajućem (perforirajuća skleromalacija).

Scleritis-3

Simptomi, znakovi i dijagnoza

Bol (koja se često opisuje kao duboka i svrdlajuća) je dovoljno jaka da ometa spavanje i apetit. Mogu se pojaviti fotofobija i suzenje. Duboko ispod bulbarne spojnice se stvaraju hiperemične mrlje, koje su ljubičastije od onih kod episkleritisa. Palpebralna spojnica je urednog izgleda. Zahvaćanje može biti žarišno (odnosno, jednog kvadranta očne jabučice) ili čitave očne jabučice a može sadržavati hiperemične, edematozne, uzdignute čvoriće (nodularni skleritis) ili avaskularno područje (nekrotizirajući skleritis).

U teškim slučajevima nekrotizirajućeg skleritisa može doći do perforacije očne jabučice i gubitka oka. Bolest vezivnog tkiva postoji u 20% bolesnika s difuznim ili nodularnim skleritisom i u 50% bolesnika s nekrotizirajućim skleritisom. Nekrotizirajući skleritis u bolesnika s bolešću vezivnog tkiva ukazuje na podležeći sistemski vaskulitis. Dijagnoza se postavlja klinički i pomoću procjepne svjetiljke. Za potvrdu infektivnog skleritisa potrebno je pregledati razmaze ili biopsije. Kod stražnjeg skleritisa može biti potrebna pretraga CT–om ili ultrazvukom.

Prognoza i lečenje

Od bolesnika sa skleritisom, u njih 14% se za 1 god., a u 30% za 3 god. znakovito smanji oštrina vida. Stopa smrtnosti u bolesnika s nekrotizirajućim skleritisom i podležećim sistemskim vaskulitisom iznosi i do 50 % za 10 god. (uglavnom uslijed infarkta miokarda).

Početno se liječenje sastoji od sistemske primjene kortikosteroida (npr. prednizona u dozi od 1 mg/kg PO jednom/dan). Ako skleritis ne odgovori na sistemsku primjenu kortikosteroida ili ako bolesnik ima nekrotizirajući skleritis i bolest vezivnog tkiva, indicirana je sistemska imunosupresija ciklofosfamidom ili azatioprinom, no samo uz savjetovanje s reumatologom. Kod prijeteće perforacije može biti indicirano presađivanje bjeloočnice.

Komentari su zatvoreni..