Papa test, Papa-razmaz, test po Papanicolauu illi VCE- (vagina-cerviks-endometrij) bris je brza, jednostavna i neinvazivna medicinska analiza kojom se uzima bris vagine, grlića materice i kanala grlića materice, a u prvom redu služi za rano otkrivanje karcinoma grlića materice i promena koje mu prethode.
Papa-testom mogu se otkriti i upalne promene, a u nekim slučajevima i tačno identifikovati uzročnici upale.
U kliničku praksu uveden je pedesetih godina prošlog veka, a uveo ga je američki lekar grčkog porekla Papanicolau po kome je test i dobio ime.
Kome je namenjen
- Test je najbolje sprovesti 10 do 20 dan od prvog dana zadnje menstruacije, a nikako za vreme krvarenja.
- Svaka žena koja je postala seksualno aktivna ili napunila 18 godina trebala bi obaviti Papa-test i to jednom godišnje, kontinuirano tokom celog života.
- Sprovođenjem Papa-testa smanjuje se rizik umiranja od raka grlića materice za 90%.
- Također je važno konzultirati se sa lekarom tokom trudnoće kako bi se razgovaralo o potrebi za Papa testom, jer će lekar doneti odluku o tome kada je najprikladnije obaviti test tokom trudnoće.
Test je najbolje uraditi 10 do 20 dan od prvog dana zadnje menstruacije, a nikako za vreme krvarenja jer će u takvim slučajevima eritrociti prekriti epitelne ćelije koje se testiraju i onemogućiti postavljanje ispravne dijagnoze.
Dva do tri dana pre odlaska na testiranje ne bi trebalo koristiti vaginalne lekove, kreme, pene, pudere ili kupke, a takođe jedan do dva dana pre testa ne bi trebalo imati seksualne odnose.
Sve nabrojano može uticati na tačnost testa i onemogućiti otkrivanje abnormalnih ćelija.
Papa-test je potpuno bezbolan, a izvodi ga ginekolog dok žena leži na ginekološkom stolu.
Uvođenjem spekuluma u vaginu ginekolog prikazuje grlić materice te drvenom spatulom i drvenim štapićem omotanim vatom uzima bris stražnjeg svoda vagine, vaginalnog dela grlića materice te iz kanala grlića materice.
Bris se s drvene spatule i štapića prenosi na stakelce koje se uranja u alkohol radi fiksiranja (očuvanja) ćelija te se boji specijalnom metodom kako bi se uzete ćelije mogle mikroskopski analizirati.
Papa-test, kao i svi drugi testovi, nije apsolutno nepogrešiv i u nekim slučajevima može biti „lažno negativan” ili „lažno pozitivan”.
Kada se u Papa-testu ne otkriju postojeće abnormalne ćelije tada se za test kaže da je „lažno negativan”, a kada se u testu otkriju abnormalne ćelije, a koje to nisu onda se za test kaže da je „lažno pozitivan”.
Da bi se izbegli lažno pozitivni i negativni rezultati potrebno se držati prethodno navedenih uputstava o ponašanju pre Papa-testiranja, a samo uzimanje Papa-testa kao i njegovu interpretaciju trebaju sprovoditi iskusni ginekolozi i citolozi.
Čak i u slučajevima kada su zadovoljeni svi prethodni uslovi postoji mogućnost greške u rezultatu nalaza ili test može biti neadekvatan za interpretaciju.
Najčešći uzroci grešaka u interpretaciji testa ili neadekvatnosti testa za interpretaciju nastaju kao posledica: neadekvatnog uzimanje ćelija za analizu, premalog broja ćelija u razmazu, prenošenja ćelija na stakelce u više nivoa, neadekvatne fiksacije (očuvanja) i bojenja ćelija što može dovesti do promena na ćelijama koje onda mogu ličiti na abnormalne ćelije, uzimanje testa u vreme menstruacije ili u slučajevima jake upale kada eritrociti i upalne ćelije mogu prekriti abnormalne ćelije.
Bez obzira na navedene moguće greške tačnost Papa-testa iznosi 75 do 80%, a u kombinaciji s kolposkopijom i histološkom analizom tačnost mu se penje na 95%.
Nalaz Papa-testa
U slučajevima kada je Papa-nalaz abnormalan ne treba odmah pomišljati na karcinom jer ćelije mogu biti abnormalne, a da još uvek nisu karcinomske.
Nalaz Papa-testa može biti:
- uredan
- bez nalaz abnormalnih ćelija, ali uz upalne promene te eventualno vidljive i prepoznatljive uzročnike
- abnormalan nalaz
U slučaju urednog Papa-nalaza preporučuje se, kao što je već rečeno, Papa-test ponavljati jednom godišnje.
U slučajevima kada se u Papa-nalazu nalaze upalne promene potrebno je sprovesti lečenje te ponoviti Papa-nalaz nakon završenog lečenja. Osim upalnih promena Papa-nalazom mogu se ponekada prepoznati i specifični uzročnici upale.
Najčešće se kao uzročnici upale nalaze: Leptotrix vaginalis, Gardnerella vaginalis, Trichomonas vaginalis, Chlamydia trachomatis i različite gljivice (npr. Candida i Actinomyces) te tzv. „mešana flora”. „Mešana flora” je naziv za skupine kokoidno-štapićastih bakterija, koje nije moguće detaljnije definisati. Nalaz Bacillusa vaginalisa (Döderleinov bacil) ne predstavlja patološki nalaz jer je ta bakterija deo prirodne vaginalne flore.
Papa-testom mogu se uočiti i promene na ćelijama grlića materice koje upućuju na infekciju virusima HSV (virus herpesa simpleksa) ili HPV (humani papilomavirus).
Posebno je značajna infekcija HPV-om koji se smatra jednim od glavnih uzročnika pojave karcinoma grlića materice, a u Papa-razmazu se očituje nalazom karakterističnih ćelija koje se nazivaju koilociti. HPV je česta polno prenosiva bolest, pogotovo kod mlađih žena i žena koje imaju više seksualnih partnera. Do 60% seksualno aktivnih žena mogu biti nosioci virusa bez simptoma.
U slučajevima infekcije virusom HPV potrebno je sprovesti lečenje te tipizaciju HPV-a. Tipizacijom HPV-a može se odrediti da li virus spada u skupinu virusa visokog rizika te je time i rizik za nastanak karcinoma grlića materice veći.
U slučajevima kada je Papa-nalaz abnormalan ne treba odmah pomišljati na karcinom jer ćelije mogu biti abnormalne, a da još uvek nisu karcinomske.
Takođe treba upamtiti da abnormalna stanja ne postaju uvek zloćudna, iako u takvim stanjima postoji povećana verovatnost za pojavu karcinoma te stoga osobe s takvim nalazom zahtevaju dalje praćenje.