Upoznajte ih, pa ćete znati šta zaista treba da radite i kada je vreme za posetu lekaru.
Znak jednakosti između depresije i tuge
Iako je poražavajuće to što je tuga često simptom, ona nikako ne može biti sinonim za depresiju. Tuga je prolazna i privremena, izazvana uznemirujućim životnim iskustvima i moćnim uspomenama, ali nije konstantna. Sa druge strane, depresija je hronično stanje.
Depresija je mentalna bolest
Ova zabluda je jedan od glavnih razloga zašto ljudi većinom biraju da pate u tišini umesto da potraže pomoć. Kako god bilo – niko nije svojevoljno izabrao da razvije depresiju! To je kompleksni mentalni poremećaj koji pogađa biološko, psihološko i socijalno polje života.
Uzrok depresije je trauma
Određene okolnosti često mogu izazvati momente depresije, ali sami događaji nisu u potpunosti odgovorni. Gubitak voljene osobe, razvod i slična iskustva ostavljaju svaku emotivnu osobu tužnom, usamljenom, praznom i punom osećaja krivice. Međutim, oni koji su zaista depresivni imaće te simptome, koji će se često javljati duže od dve nedelje. To je inače jedan od ključnih simptoma za lekarsku dijagnozu depresivnog stanja.
Depresija nije prava bolest
Iako nekad može biti teško prepoznati simptome, depresija je ozbiljan zdravstveni problem. Prema mišljenjima stručnjaka, kod osobe koje pate od depresije razvijaju se promene na mozgu, kao i poremećaj rada hormona i neurotransmitera koji određuje njihovo stanje. Depresija, kao i mnoge bolesti, utiče na sve, od raspoloženja do fizičkog postojanja. Kategorisanje ovog stanja kao stvar karaktera samo omalovažava ljude sa depresijom i odbija ih od traženja tretmana.
Sve je u glavi
Emocionalni simptomi su ono za šta se najčešće vezuje depresija, ali oni nisu jedini uzrok. Mnogi ljudi oboleli od depresije bore se sa još nekim oboljenjem u telu. U Institutu za mentalno zdravlje kažu da se depresija može manifestovati kroz umor, nesanicu, promene u apetitu, hronične bolove u mišićima i bol u grudima. Širenjem ideje da je depresija samo u glavi osobe previđaju se fizički znaci mnogo ozbiljnijeg stanja.
Nasledna je
Iako genetske predispozicije mogu povećati šanse da neko razvije depresiju, taj rizik je relativno mali i iznosi od 10 do 15 odsto. Stare studije su ukazivale na nasledni faktor, ali su ga nove dovele u pitanje. Ljudi koji imaju istoriju depresije u porodici svesniji su određenih simptoma, pa se češće obraćaju lekaru.
Antidepresiv kao jedini spas
Depresija nije bolest za koju možete uzeti pilulu i osećati se bolje baš zato što se kod svakog manifestuje drugačije. Antidepresivi su najčešći tretman koji prepisuju lekari ukoliko misle da bi odgovarali, ali nisu jedina opcija. Mnogi ljudi koji pate od depresije šalju se na psihoterapiju ili kombinaciju metoda da bi se otkrio uzrok simptoma. Osim toga, ako se koriste samo lekovi, poboljšanja neće biti bar narednih šest nedelja, sve dok se telo ne privikne na njih. Takođe, mnogi ljudi moraju da probaju nekoliko različitih metoda kako bi pronašli onaj metod koji im odgovara.
Letnja depresija nije mit
Iako nam raspoloženje najčešće varira na jesen, kada nam kiše ne daju mira, ili u zimu, kada su dani kratki, pa nam nedostaje sunce da nas ogreje, sve je više onih koji pate od letnje depresije. Istraživanje naučnika iz Los Anđelesa je pokazalo da je ovo postala učestala pojava. Njeni simptomi su promena raspoloženja, nesanica, gubitak apetita i kilograma, anksioznost.
PROČITAJTE VIŠE:
- Lečenje depresije ishranom: Creva su važna i za mentalno zdravlje
- 10 malih stvari kojima ćete pomoći depresivnoj osobi
- Super napitak za zdravu jetru
- Lekoviti sok čuvarkuće
- Ustajemo mrzovoljni i koje su posledice toga?