Antibiotici se koriste za uništavanje opasnih bakterija. Oni su značajno doprineli ljudskom zdravlju. Bolesti, koje su nekada bile smrtonosne, se danas mogu uspešno izlečiti uzimanjem antibiotika. Ipak, brojne bakterije su postale otporne na antibiotike. Mogu preživeti i razmnožavati se čak i u prisutnosti antibiotika.
Otpornost bakterija na antibiotike može postati veliki problem, stoga je jako važno pažljivo uzimati antibiotike i zaista ih uzimati samo onda kada je to neizbežno. Dobra vest je da se otpornost bakterija na antibiotike može u određenoj meri sprečiti.
Antibiotike koristite pametno
Nemojte uzimati antibiotike svaki put kada imate infekciju disajnih puteva. Antibiotici vam neće pomoći kod virusnih infekcija, kao što su gripa, prehlada ili upala grla. Antibiotike je čak nepotrebno uzimati i kod nekih bakterijskih infekcija.
Ne stvarajte pritisak na lekara
Nemojte forsirati lekara da vam ispiše antibiotike ako je očito da patite od virusne infekcije. Umesto toga da tražite savet koji će vam pomoći da virusna infekcija što pre prođe.
Uzimajte antibiotike kako treba
Ako su vam propisani antibiotici, sledite uputstva za uzimanje. Dovršite celu dozu antibiotika, čak i ako se počnete osećati bolje.
Nikada ne uzimajte antibiotike bez recepta
Ako ćete uzimati antibiotike kada vam zapravo nisu potrebni, velika je verovatnost da će bakterije razviti otpornost na antibiotike.
Kako bakterije razvijaju otpornost prema antibioticima?
Bakterije mogu razviti otpornost prema antibioticima, što može biti opasno za zdravlje celokupnog organizma. Najčešći uzročnici nastanka otpornosti bakterija na antibiotike su:
- često uzimanje antibiotika
- bespotrebno uzimanje antibiotika
- prerani prestanak uzimanja antibiotika
Ne pridržavanje pravila i uputstava za uzimanje antibiotika
Kada se antibiotici uzimaju često i nepravilno, oni će uništiti osetljivije bakterije, ali neće otpornije. Otpornije bakterije će se nastavit razmnožavati i širiti telom. Mogu u telu ostati jako dugo i razviti otpornost na antibiotike. Bakterije su jako otporne, one mogu:
- neutralizovati delovanje antibiotika
- promeniti područje delovanja antibiotika
- izbaciti antibiotike iz svojih ćelija
- sprečiti ulazak antibiotika u njihove ćelije
Kada uzimati antibiotike?
Lekari slede neke smernice kada propisuju antibiotike pacijentima. Ipak, upotreba antibiotika i njihovo delovanje na zdravlje još uvek nije dovoljno dobro istraženo. Teško je odrediti da li je prisutna infekcija blaga ili ozbiljna samo na temelju simptoma.
Stoga lekari koriste kombinaciju iskustva i naučnih dokaza kod propisivanja antibiotika. Donosimo vam stvari koje lekari obično uzimaju u obzir kada propisuju antibiotike.
Groznica
Ako imate groznicu i visoku temperaturu, verojatno patite od bakterijske infekcije. Ali, moguće je i da je u pitanju virusna infekcija. Lekari će uzeti u obzir rizik od nastanka virusne infekcije kod propisivanja antibiotika. Ako imate groznicu, a trenutno je sezona gripe, verovatno ćete lekaru ordinaciju napustiti bez antibiotika.
Koliko bolest traje?
Virusne infekcije mogu ponekad uzrokovati ozbiljnije probleme, kao što su infekcije sinusa. Slabiji imunitet može podstaći nastanak bakterijskih infekcija. Ako simptomi traju nedeljama, velika je verovatnost da ćete uzimati antibiotike. S druge strane, simptomi koji traju nedeljama su najčešće uzrokovani virusnim infekcijama pa se ne može s lakoćom odrediti da li trebate uzimati antibiotike ili ne.
Boja sluzi
Sluz iz nosa, koja je retka i bistra, je znak virusne infekcije. Zelena ili žuta sluz može biti znak bakterijske infekcije, ali i ovo može biti varljivo jer neke virusne infekcije mogu uzrokovati zelenu ili žutu boju sluzi. Sve u svemu, boja sluzi nije uvek pouzdana kada je u pitanju propisivanje antibiotika.
Upaljeno grlo
Iako je crveno, vaš lekar će pogledati da li su prisutne bele tačkice, koje su znak bakterijske infekcije. Tek tada će sa sigurnošću moći odredit da li su vam potrebni antibiotici. Većina prehlada započinje s upalom grla, ali ako nisu prisutni drugi simptomi prehlade, moguće je da se radi o bakterijskoj infekciji.
Vaš lekar će vam propisati antibiotike u slučajevima kada:
- stanje nije naročito ozbiljno, ali je očito da bakterijska infekcija neće proći bez upotrebe antibiotika, kao što su ozbiljne akne
- stanje nije naročito ozbiljno, ali je moguće da se ljudi u vašem okruženju zaraze, primer su bakterijske infekcije kože
- je očito da će uzimanje antibiotika ubrzati proces oporavka i smanjiti rizik od nastanka komplikacija, kao što je kod infekcije bubrega
- je očito da se vaše stanje može pogoršati i uzrokovati stanja opasna po život, kao što je pneumonija (upala pluća).
Antibiotici se takođe češće preporučuju osobama koje su osetljivije na potencijalno štetne posledice infekcija kao što su:
- osobe starije od 75 godina
- osobe koje pate od srčanih bolesti
- osobe koje pate od dijabetesa
- osobe koje pate od stanja ili bolesti koje slabe imuni sistem (HIV, rak).
Antibiotike treba u što većoj meri izbegavati. Ako je bakterijska infekcija slaba i telo je može samo pobediti, onda mu to i prepustite.
Antibiotici uzrokuju nastanak različitih nuspojava
Antibiotici mogu uzrokovati nastanak nuspojava s kojima se možete kasnije boriti nedeljama. Često uzrokuju zatvor, proliv, gljivičnu infekciju, promene raspoloženja i slabiju koncentraciju.
Antibiotici uništavaju i dobre bakterije
U našem telu postoje različite vrste bakterija, a telo bez nekih ne može normalno funkcionisati. To su dobre bakterije koje omogućavaju nesmetano funkcionisanje organizma. Antibiotici tu ravnotežu u većini slučajeva naruše.
Svakom dozom antibiotika se menjamo
Istraživanja su pokazala da uzimanje antibiotika može povećati rizik od nastanka nekih bolesti kasnije u životu. Svakom dozom antibiotika telo se menja. Antibiotici uništavaju normalne bakterije, koje su sastavni deo našeg tela.
[dfads params=’groups=455&limit=1&orderby=random’]