Veliki broj ljudi se jednom ili dva puta tokom života suoči sa napadom panike. Problem u pravilu nestane čim osoba nije izložena stresnoj situaciji koja je uzrokovala napad. Ali, ako patite od čestog i iznenadnog javljanja napada panike, možda patite od stanja koji se naziva poremećaj napadaja panike.
Napad panike je iznenadna pojava straha koji izaziva nastanak ozbiljnih fizioloških reakcija, iako ne postoji stvarna opasnost ili stvaran uzrok takvih reakcija. Napad panike može biti jako zastrašujući. Kada se javi, možete misliti da gubite kontrolu, imate srčani udar ili da umirete.
Nekada se smatrao kao problem uzrokovan stresom, a danas se smatra stvarnim medicinskim stanjem. Napadi panike mogu značajno da umanje kvalitet života, ali terapija može biti jako efikasna.
Simptomi
Simptomi napada panike se najčešće javljaju u kasnoj adolescentskom dobu ili ranom odraslom dobu. Napad panike se češće javlja kod žena, u odnosu na muškarce.Napad panike se uglavnom javlja iznenada, bez ikakvih prethodnih nagoveštaja. Može se javiti bilo kada, dok vozite auto, u prodavnici, dok spavate ili ste usred sastanka. Napad panike najčešće traje oko 10 minuta.
*osećaj propasti ili opasnosti
*strah od gubitka kontrole ili smrti
*ubrzani rad srca
*znojenje
*drhtanje
*kratkoća daha
*hiperventilacija
*mučnina
*bolni grčevi
*bol u grudima
*glavobolja
*vrtoglavica
*stezanje u grlu
*problemi sa gutanjem
Jedna od najgorih stvari kod napada panike je strah od idućeg napada panike. Možda ćete se toliko bojati idućeg napada panike da ćete izbegavati sve situacije u kojima bi se mogao dogoditi. Strah od napuštanja vlastitog doma je česta posledica napada panike.
Uzroci
Pravi uzroci još uvek nisu poznati, ali ovi faktori mogu biti odgovorni:
*genetika
*visok nivo stresa
*ličnost koja se teže nosi sa stresnim situacijama
*određene promene u funkcijama mozga.
Faktori rizika
Faktori koji mogu povećati rizik od nastanka napada panike ili poremećaja napada panike su:
*porodična istorija sa zabeleženim napadima panike
*visok nivo stresa
*smrt ili bolest bližnje osobe
*velike životne promene (rođenje deteta, selidba)
*istoriju fizičkog ili mentalnog zlostavljanja
*traumatičan događaj, kao što je nesreća ili silovanje.
Komplikacije
Ako se napadi panike ili poremećaj napada panike ne tretira na vreme, može doći do ozbiljnih komplikacija koje narušavaju kvalitet života:
*razvijanje određenih fobija, kao što je agorafobija
*izbegavanje društvenih događanja
*problemi na poslu ili školi
*depresija
*povećan rizik od počinjenja samoubistva
*zloupotreba alkohola i droga
*finansijski problemi.
Verovatno ćete trebati napraviti nekoliko pretraga. Lekar će na taj način proveriti jesu li uistinu u pitanju napadi panike ili nešto drugo, kao što su problemi sa radom srca ili štitne žlezde:
*kompletan fizički pregled koji uključuje potpunu krvnu sliku i EKG
*razgovor o simptomima, stresnim situacijama, strahovima, brigama i problemima sa kojima se susrećete
*upitnik sa raznim pitanjima o životnim navikama.
Dijagnostikovanje poremećaja napadaja panike
Ne morate nužno patiti od poremećaja napada panike ako se susrećete sa napadima panike. Poremećaj se dijagnostikuje samo u slučajevima kada su napadi jako česti, odnosno najmanje jednom mesečno.
Ako ne patite od poremećaja napadaja panike, to ne znači da vam nije potrebna terapija. Pomoću terapije ćete sprečiti da povremeni napadi panike prerastu u znatno veći problem, kao što su poremećaj i razne fobije.
Lečenje i lekovi
Cilj lečenja je eliminacija svih napadaja panike. Uz efikasno lečenje, većina ljudi nakon nekog vremena nema problema sa napadima panike.
Najčešći oblici lečenja su lekovi i psihoterapija. Obe vrste su efikasne, a najbolje ih je praktikovati istovremeno, odnosno zajedno.
Psihoterapija
Pomoću psihoterapije ćete shvatiti razlog nastanka napadaja panike, a pomoću bihevioralne terapije ćete naučiti kako se s njima nositi.
Kognitivna bihevioralna terapija će vam pomoći da shvatite da napadi panike nisu opasni i da tokom njih nećete umreti.
Već nakon nekoliko terapija ćete primetiti napredak. Kako će se vaši simptomi poboljšavati, tako će se učestalost terapija smanjivati.
Lekovi
Lekovi će vam pomoći da ublažite simptome napada panike i depresije koja je često posledica učestalih napada panike. U pravilu se koriste idući lekovi:
Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina
Sigurni su i uzrokuju jako malo nuspojava. Ovo su lekovi koji se koriste iu lečenju depresije, ali su u pravilu prvi izbor kod lečenja napadaja panike.
Inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina i noradrenalina
Takođe jedna vrsta antidepresiva koja se koristi u lečenju napada panike.
Benzodiazepini
Sigurni su, uzrokuju malo nuspojava i deluju na centralni nervni sistem. Često se daju tokom samog napadaj panike kako bi ubrzali proces prestajanja napadaja.
Ako jedan lek ne deluje kako treba, lekar vam može preporučiti neki drugi lek ili kombinaciju 2 ili više lekova. Tek nakon nekoliko nedelja ćete primetiti prve rezultate i poboljšanje simptoma.
Alternativna medicina
Naučnici su istražili veliki broj prirodnih jedinjenja kako bi pronašli efikasan lek za napade panike. Iako postoje prirodni spojevi sa potencijalno dobrim delovanjem, njihov efekat još uvek nije naučno dokazan.
Posavetujte se sa lekarom pre početka uzimanja bilo kakvih prirodnih lekova. Oni mogu negativno uticati na delovanje lekova koje uzimate i ugroziti vaš život.
Promene životnog stila
Iako je profesionalan pristup neophodan, simptome možete u određenoj meri samostalno ublažiti usvajanjem određenih navika.
Pridružite se grupi podrške kako biste se povezali sa ljudima koji pate od istog problema.
Izbegavajte kofein, alkohol i droge. Sve ovo može da pogorša napade panike.
Vežbajte i praktikujte tehnike opuštanja kao što su joga, duboko disanje i meditacija.
Radite aerobne vežbe koje deluju umirujuće na vaš um.
Pobrinite se da svaki dan spavate dovoljno i da je san kvalitetan.
Prevencija
Ne postoji način pomoću kojega ćete sa sigurnošću sprečiti daljnje napade panike, ali određene stvari mogu značajno pomoći.
Obratite se stručnjaku što pre kako biste dobili odgovarajući terapiju.
Pratite uputstva stručnjaka i nemojte zanemarivati terapiju.
Redovno vežbajte kako biste smanjili nivo stresa.