Prvi put u Srbiji ćelijska terapija primenjuje se i u neurologiji kod infarkta mozga
Srbija je treća zemlja na svetu koja je prihvatila primenu matičnih ćelija kod infarkta srca, a Vojnomedicinska akademija (VMA), kao pionir u lečenju matičnim ćelijama, radi i na njihovoj primeni kod oštećene jetre ili pankreasa, kao i u neurologiji kod degenerativnih poremećaja i infarkta mozga.
Otkriveno je i da matične ćelije mogu da stvaraju ćelije kostiju, hrskavice, jetre, mišića, srčanog mišića ili ćelije nervnog tkiva, a zahvaljujući ovom svojstvu, one mogu da obezbede regeneraciju ili rekonstituciju oštećenih tkiva i to je osnova za njihovu primene na polju regenerativne medicine koja je razvijena iz ideje da je matična ćelija sposobna da se diferencira u druge ćelije i tkiva i da se uz pomoć toga stvore uslovi za terapiju određenog oboljenja.
Kako objašnjava profesor dr Bela Balint, načelnik Instituta za transfuziologiju i hemobiologiju VMA,ova ustanova je prve pokušaje u ćelijskoj terapiji izvelapočetkom osamdesetih godina da bi do danas u Srbiji bilo obavljeno oko 1.000 transplantacija matičnim ćelijama. On kaže da one, zahvaljujući potencijalu ovih ćelija za samoobnavljanje, kao i dovoljno velikom kapacitetu da se razmnožavaju i sazrevaju u zrele krvne ćelije, mogu da obezbede oporavak kostne srži posle njenog delimičnog ili potpunog oštećenja.
–Koristimo matične ćelije prikupljene od bolesnika sa ishemijskom bolešću srca, zatim sa oštećenom funkcijom jetre, oštećenim pankreasom, dijabetesom tipa jedan i kod oko 80 bolesnika smo sproveli lečenje matičnim ćelijama, kao terapijski pristup iz oblasti regenerativne medicine.
Naše ekipe rade transplantacije ćelijama kod aplastičnih anemija, leukemija, limfoma, multipli mijelom i multipla skleroza. Efekat lečenja zavisi od vrste i oblika osnovnog oboljenja, godina bolesnika i termina transplantacije – istakao je dr Balint, naučni direktor simpozijuma „Regenerativna i personalizovana medicina”, koji se danas u organizaciji Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inžinjerstvo, Nacionalne asocijacije za unapređenje i razvoj regenerativne medicine i kompanije „Krio-sejv”,održava u hotelu „Hajat”.
Još 2004. godine, podseća on, kod bolesnika sa akutnim infarktom srca je primenjena „ćelijska terapija” na VMA. To je bila prva takva procedura kod nas, a treća prikazana studija u svetu i do danas je njome lečeno oko 60 ovih bolesnika. Procedura podrazumeva da se najpre izvodi takozvana rekanalizacija koronarnog krvnog suda (primarna angioplastika), potom primena ćelija kateterom u koronarni krvni sud. Dr Balint kaže da je najveći izazov na polju regenerativne medicine kod ishemijske bolesti srca primena matičnih ćelija u toku kardiohirurške intervencije i da je ova procedura prvi put izvedena direktnim ubrizgavanjem ćelija u infarktom zahvaćeno područje srčanog mišića, 2006. godine upravo na VMA.
– Stavljanjem bolesnikovih matičnih ćelija u oštećene organe, jetru ili pankreas, lečeno je deset bolesnika. Preliminarni rezultati laboratorijskih ispitivanja i opšti oporavak bolesnika govore u prilog obećavajuće efikasnosti ovog vida lečenja na polju regenerativne medicine. Izvođenjem najnovijeg medicinskog podviga – primene ćelijske terapije u neurologiji kod degenerativnih poremećaja i infarkta mozga, prvi put je izveden postupak „biokorekcije” nervnog tkiva ne samo kod nas nego je reč o jednom od prvih sličnih medicinskih intervencija u svetu.
Nije bilo neposrednih nepovoljnih komplikacija kod bolesnika, a dugoročne pozitivne efekte ove revolucionarne metode biće moguće proceniti u predstojećem periodu, odnosno posle primene iste terapije kod većeg broja bolesnika – dodao je naš sagovornik.
Mnogi su čitali i ove tekstove:
Danijela Davidov-Kesar