Pomislite li na jesen, zasigurno će vam pasti na pamet kuvani ili pečeni kesteni!
Dok je kesten bio omiljena hrana starim Rimljanima, Grci su prepoznali i njegova lekovita svojstva.
Lekovita svojstva kestena
Dve su vrste kestena – pitomi kesten (Castanea sativa) i divlji kesten (Aesculus hippocastanum).
Pitomi kesten je taj koji je jestiv i koji uveseljava naše nepce, dok se divlji kesten koristi više u medicinske svrhe.
Plodovi pitomog kestena čiste krv i jačaju imunitet. Teško su probavljivi ali zato daju puno energije.
Zbog njihove hranjivosti su ih stari narodi koristili za jačanje organizma, dok su se u srednjem veku plodovi pitomog kestena važili kao važna namirnica u prehrani siromašnih slojeva društva.
Izuzetno je hranjiv, sadrži vrlo vredne minerale i vitamine kao što su magnezijum, kalcijum, kalijum, fosfor, željezo, skoro sve skupine vitamina B.
Plodovi se koriste u prehrani na razne načine – kuvani, pečeni, kao pire, sušeni za brašno te u mnogim slatkim i slanim jelima.
Listovi kestena se koriste za čaj. Sadrže čak 95% tanina te razne esencijalne smole i vitamin K koji je izuzetan kod zaustavljanja krvarenja.
U kombinaciji s majčinom dušicom kesten leči probleme s disanja, čisti organizam, pomaže kod bolova u leđima i dijareje.
Med od kestena je vrlo hranjiv i lekovit. Leči gastritis i probavne smetnje, štiti jetru te pridonosi boljoj cirkulaciji krvi.
Divlji kesten najčešće se primjenjuje u lečenju problema s venama, artritisom i reumom.
Deluje diuretično i antiupalno, smanjuje oticanje limfe i pomaže kod kožnih oboljenja.
Poznata je i tinktura kestena koja se koristi za proširene vene, kod problema s cirkulacijom, kod bolova u kostima, zglobovima i leđima.
Cvetovi se koriste u izradi tinktura za lečenje reumatskih tegoba, gihta, artritisa i neuralgija.
Prema starom verovanju imat ćete dobro zdravlje ako pronađete 3 semenke u plodu divljeg kestena.