Oko 40 uglednih stručnjaka i predavača iz zemlje i inostranstva predstaviće najnovija istraživanja i dostignuća vezano za dijabetes na osmom Kongresu o šećernoj bolesti, od 10. do 13. novembra.
Šećerna bolest je tihi ubica, podmuklo hronično oboljenje koje ne zaobilazi ni najmlađe. Broj obolelih u Srbiji ne opada, za sada ih je oko 670.000, ali je dodatni problem što na jednog pacijenta koji zna da boluje dolazi osoba koji ni ne sluti da ima šećernu bolest. Zbog svega toga, uoči 14. novembra, kada će biti obeležen Svetski dan borbe protiv dijabetesa, u hotelu „Metropol”, od 10. do 13. novembar biće organizovan 8. Nacionalni kongres o šećernoj bolesti. Oko 40 uglednih stručnjaka i predavača iz zemlje i inostranstva predstaviće najnovija istraživanja koja se bave aktuelnim dostignućima i problemima u dijabetesu, piše Politika.
Na smotri radova učestvovaće više od 20 domaćih i 14 stranih predavača, najavljuje akademik profesor dr Nebojša Lalić, predsednik naučnog odbora kongresa.
– Kroz tri osnovna programa, u kojima će biti uključeno oko 1.200 učesnika, posvetićemo se i nauci i praksi. Prvi program se odnosi na predavače i istraživače u oblasti dijabetologije, drugi deo biće posvećen medicinskim sestrama i njihovim istraživanjima u području pružanja nege, dok se treći odnosi na pacijente „Kako živeti sa dijabetesom” – najavio je dr Lalić.
Pored kardiovaskularnih, malignih i oboljenja pluća, šećerna bolest je jedan od najčešćih uzročnika umiranja u svetu.
– Sve četiri bolesti učestvuju sa 60 odsto u smrtnosti svetskog stanovništva. Dijabetes je hronično nezarazno oboljenje koje traje ceo život i donosi brojne komplikacije i visok stepen invaliditeta. Prema poslednjim analizama Instituta „Batut”, više od osam odsto naše populacije boluje od dijabetesa, dok se u zemljama srednje Evrope procenat obolelih kreće između sedam i deset – objašnjava dr Lalić, podsećajući da posebno zabrinjava porast broja obolelih, to jest da dva do tri odsto građana oboleva od šećerne bolesti u rasponu od pet do deset godina.
– Problem ove bolesti je što se često ne ispoljava određenim simptomima, pa ima mnogo onih koji ne znaju da je imaju. Postoje dve forme oboljenja, prva je tip dva, raširenija je i ima je 80-90 odsto obolelih. Kod njih insulin koji telo proizvede ne može da ostvari svoj efekat u tkivu i ne može da ubaci šećer u ćelije, već kruži u krvi i pravi probleme. Tip jedan je bolest mladih, koja na početku uništava pankreas, pa je pacijent odmah zavisan od insulina – objašnjava dr Lalić.
Rizik od razvoja tipa dva se može prepoloviti, uverava on, ako se pacijent pridržava zdravog načina ishrane koji igra veliku ulogu u lečenju. Lekari preporučuju i da se smanji gojaznost, u hranu uvede više namirnica bogatih prirodnim vlaknima, a manje masti. Ni fizička aktivnost nije zanemarljiva, pa bi osobe obolele od dijabetesa morale najmanje četiri sati nedeljno da budu fizički angažovane.
Izvor: politika.rs, M. Brakočević