Gastroenterologija predstavlja disciplinu Interne medicine. Naziv potiče od grčkih reči gastros, što znači stomak, enteron – creva i logos – nauka. Bavi se proučavanjem bolesti probavnog sistema i to kako bolesti Jednjaka, želuca, tankog crijeva, debelog creva, tako i bolesti, Pankreasa i Peritoneuma.
Kolonoskopija je pregled donjeg dela gastrointestinalnog trakta, koji se još naziva i kolon ili debelo crevo, tj. creva. Kolonoskopija je bezbedna procedura kojom se dobijaju nalazi koji drugim testovima ne bi mogli da se pokažu. Pacijenti kojima je potrebna kolonoskopija su obično zabrinuti i imaju pitanja u vezi procedure.
Kolonoskopiju izvodi endoskopist, lekar koji je specijalizovan za izvođenje procedure endoskopije. Kolonoskop se uvodi kroz anus i prolazi kroz celo crevo (do cekuma), a moguće je i kroz manji deo tankog creva. Procedura obično traje od dvadeset minuta do sat vremena.
RAZLOZI ZA VRŠENJE KOLONOSKOPIJE
Najčešći razlozi za vršenje kolonoskopije su procene sledećeg:
– Ispitivanje zbog sumnje na kancer kolona kod osoba starijih od 50 godina
– Abnormalna stolica (krvava, tamno obojena) Uporna dijareja (proliv)
– Anemija usled nedostatka gvožđa (smanjeni broj eritrocita zbog nedostatka gvožđa)
– Porodična istorija kancera kolona
– Prethodna istorija polipa ili kancera kolona
– Hronični, neobjašnjiv bol u stomaku
Ultrazvuk abdomena predstavlja jedna od osnovnih i nezaobilaznih dijagnostičkih metoda u savremenoj medicini koja pruža dragocene informacije o stanju unutrašnjih organa stomaka: žučne kese i žučnih puteva, gušterače, slezine, bubrega, nadbubrežnih žlezda, mokraćne bešike, prostate i krvnih sudova stomaka.
Ultrazvukom mogu da se pregledaju sledeće strukture u abdomenu i kartlici:
– Jetra, sa svojim velikim venama – vena porte i hepatične vene, žučna kesa i žučni putevi
– pankreas, slezina, nadbubrežne lože, oba bubrega
– limfni čvorovi u trbušnoj duplji
– veliki krvni sudovi trbuha – abdominalna aorta, celijačno stablo, gornja mezenterična arterija, bubrežne arterije, donja šuplja vena, ilijačne arterije i vene
– mokraćna bešika
– prostata, semene kesice, materica i jajnici
– prisustvo slobodne tečnosti u trbušnoj duplji
– mišići trbušnog zida
Priprema za pregled
Dan pre pregleda ne bi trebalo da se jede hrana koja nadima (pasulj, kupus, grašak, boranija…). Ne treba jesti niti piti kafu 4 do 5 sati pre pregleda, inače žučna kesa bude prazna i ne vidi se dobro, ili još bolje, uraditi pregled ujutro, na prazan stomak, posle pražnjenja creva. NE MOKRITI bar dva sata pre pregleda kako bi mokraćna bešika bila puna, bolje se vide i bešika i strukture karlice.