Urtikarija je bolest kože, obeležena stvaranjem kožnih erupcija, propraćenih intenzivnim svrabom. Bolest može biti akutna ili hronična. Akutna traje oko 6 nedelja, dok hronična traje duže od tog perioda. Urtikarija može biti uzrokovana unošenjem u organizam materija koje mogu izazvati alergije, kontaktom s iritirajućim materijama biljnog porekla, izlaganjem toploti ili hladnoći. Veliku ulogu ima i genetska predispozicija, jer je primetno kako su česte pojave urtikarija kod više članova jedne porodice. Takođe, pacijenti koji boluju od drugih bolesti, kao što su bolesti jetre ili creva, su mnogo češće pogođeni urtikarijom.
Urtikarija je pojava bledog ili svetlocrvenog otoka kože, različitih oblika i veličina, pojedinačno ili grupno. Bolest se može lokalizovati na svim delovima kože, a prisutan je i jak svrab. Urtike se pojavljuju naglo, a tako i prolaze, nakon par minuta ili najduže 24 sata.
Ako urtike traju duže od 24 h nakon erupcije, može se reći kako se radi o hroničnoj idiopatskoj urtikariji ili urtikarijskom vaskulitisu.
DIJAGNOZA I LEČENJE
Bolest se dijagnostifikuje na temelju anamneze, kliničke slike, probe ekspozicije i eliminacije (alergena), te alergoloških i imunoloških testova.
Terapija se temelji na antihistaminicima, koji umiruju svrab i peckanje, te podstiču regresiju erupcije i preveniraju sledeće napade. Kod težih slučajeva se rabe kortizon ili ACTH. U svakom slučaju neophodno je otkriti šta uzrokuje napade urtikarije i eliminisati uzrok, pa tako ako se kod nekog pacijenta otkrije kako mu se urtikarija javlja svaki put kada jede jagode, onda ih treba eliminisati iz ishrane i urtikarija se neće više javljati. U slučajevima kada se ne može otkriti uzrok bolesti, neophodno je utvrditi terapiju desenzibilizacije. Važno je napomenuti i kako se urtikarija nikada ne leči mastima ili medikamentima za lokalnu uporabu.